Prema preliminarnom izračunu, emisije stakleničkih plinova Republike Hrvatske u 2020. godini iznosile su 23,397 kt CO2 eq što je gotovo 5 % niže u odnosu na emisije iz 2019. godine.
Emisije i uklanjanja ponorima stakleničkih plinova po Sektorima (kt CO2 eq)
Sektor | Emisije / uklanjanja ponorima (kt CO2-eq) | |||||||||
1990 | 2000 | 2010 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 |
| |
Energetika | 21,439.5 | 18,217.1 | 19,708.3 | 16,581.1 | 16,969.4 | 17,351.0 | 16,408.1 | 16,412.9 | 15,154.5 |
|
Industrijski procesi i uporaba proizvoda | 4,617.6 | 3,038.0 | 3,521.1 | 3,301.1 | 3,110.1 | 3,494.5 | 3,474.1 | 3,654.6 | 3,779.9 |
|
Poljoprivreda | 4,353.0 | 3,018.3 | 3,028.8 | 2,689.9 | 2,702.4 | 2,789.2 | 2,696.6 | 2,698.1 | 2,688.8 |
|
LULUCF | -6,701.9 | -6,946.8 | -6,861.4 | -5,281.0 | -5,486.4 | -4,931.1 | -5,299.8 | -5,398.7 | -5,257.3 |
|
Otpad | 984.3 | 1,205.3 | 1,663.8 | 1,766.9 | 1,798.1 | 1,814.6 | 1,790.5 | 1,772.4 | 1,774.2 |
|
Ukupne emisije (uključujući net CO2 iz LULUCF) | 24,692.5 | 18,532.0 | 21,060.6 | 19,058.0 | 19,093.5 | 20,518.3 | 19,069.4 | 19,139.3 | 18,140.2 |
|
Ukupne emisije (bez net CO2 iz LULUCF) | 31,394.4 | 25,478.8 | 27,922.0 | 24,339.0 | 24,580.0 | 25,449.4 | 24,369.3 | 24,538.0 | 23,397.4 |
|
Najveće smanjenje emisija stakleničkih plinova zabilježeno je u Sektoru Energetike kao posljedica smanjenja izgaranje fosilnih goriva. To se prije svega odnosi na aktivnosti povezane s podsektorom Promet, čije emisije su 12 % smanjene u odnosu na 2019. godinu. Također, podsektor Energetskih transformacija (proizvodnja električne energije i topline, rafinerijski procesi i ostala energetska postrojenja) bilježi smanjenje emisija od 7,8 %.
Kao posljedica zatvaranja i izolacije (lockdown) i pratećih mjera koje su se provodile s ciljem zaustavljanja širenja COVIDA-19, došlo je i do smanjenja svakodnevnih migracija stanovništva, što se reflektiralo i smanjenjem intenziteta cestovnog prometa dok je zračni promet zabilježio i znatno veći pad intenziteta. Pandemija COVID-19, utjecala je i na smanjenje potrošnje svih transformiranih oblika energija za 5 % dok je proizvodnja primarne energije smanjenja za 2,3 % u odnosu na prethodnu godinu (izvor: Energija u Hrvatskoj 2020.).
Nadalje, zamijećeno je poboljšanje kvalitete zraka uslijed pada koncentracija dušičnog dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) uslijed mjera zatvaranja i pada aktivnosti.
EEA je u travnju 2020. razvila preglednik Air quality and COVID-19 (https://www.eea.europa.eu/themes/air/air-quality-and-covid19), koji prati prosječne tjedne i mjesečne koncentracije NO2, PM10 i PM2.5.
Sve procjene pokazuju da su koncentracije NO2 u cijeloj Europi značajno smanjene u travnju 2020., neovisno o meteorološkim uvjetima, ali su varirale unutar gradova i zemalja. Ista je situacija zabilježena i s koncentracijama PM10 ali u nešto manjoj mjeri.
Izazovi ovladavanja pandemije uzrokovane COVID-19 pozitivno su se odrazili na pad emisija stakleničkih plinova i drugih onečišćujućih tvari u zrak. To je utjecalo na barem kratkotrajno poboljšane kvaliteta zraka u mnogim gradovima.
Iako se nakon ukidanja strožih mjera zatvaranja i povratka uobičajenim gospodarskim aktivnostima i „normalnom životu“, emisije stakleničkih plinova kao i kvaliteta zraka vratila na razine slične onima prije pandemije, ovo je razdoblje pokazalo da su za zaustavljanje klimatskih promjena potrebni enormni zajednički napori i promjene u svakodnevnom životu. Programom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) procijenio je da bi svijet trebao smanjivati emisije CO2 za 7,6 % godišnje u sljedećem desetljeću kako bi spriječio globalni porast temperature zraka na Zemlji za više od 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina – što je cilj utvrđen Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. Smanjenja emisija stakleničkih plinova u tom opsegu bila bi još veća od smanjenja emisija u 2020.
Promjene će doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka, boljoj kvaliteti života i smanjivanju bolesti uzrokovanih onečišćenjem zraka.