Europska komisija je danas usvojila i predstavila Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. godine pod sloganom Vraćanje prirode u naše živote. Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine važan je element Europskog zelenog plana, odgovora EU-a na današnju društvenu i ekološku krizu kojim se želi osigurati pravedna i uključiva tranzicija prema održivom društvu.
Nova Strategija bioraznolikosti usmjerena je na ključne uzroke gubitka bioraznolikosti, poput promjena u korištenju zemljišta i mora, direktnog iskorištavanja vrsta, klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih stranih vrsta.
Kvaliteta života ljudi direktno ovisi o stanju okoliša i prirode.
Trenutna pandemija COVID-19 to je dodatno istaknula. Oko 70% novih bolesti u ljudskoj populaciji su zoonoze koje su prešle sa divljih životinja na čovjeka kao domaćina. Gubitak i degradacija prirodnih staništa, osobito šumskih ekosustava, promjena u sastavu životnih zajednica, gubitak prirodnih domaćina, povećani kontakt ljudi s divljim životinjama i njihovo nekontrolirano korištenje razlog su povećanja rizika za prelazak patogena s divljih životinja na ljude.
Zdravi i stabilni ekosustavi preduvjet su očuvanju zdravlja ljudi.
Odgovor na izazove klimatskih promjena, alat za njihovo ublažavanje i prilagodbu novo nastalim uvjetima daje nam bioraznolikost kroz rješenja temeljena na prirodi.
Ambiciozno i žurno djelovanje potrebno je na svim razinama društva, od pojedinca do institucija kako bi se osigurao razvoj i egzistencija u harmoniji s prirodom.
Često je mišljenje da zaštita prirode koči gospodarski razvoj, no to je pogrešna tvrdnja. Naime polovica globalnog bruto društvenog proizvoda ovisi o prirodi, a to iznosi 40 trilijuna EUR, pa možemo reći da gospodarstvo ovisi o prirodi.
Primjerice oprašivači (pčele, leptiri, muhe pršilice) su u Europskoj Uniji neophodni za 84% poljoprivrednih vrsta, te ukupno 76% proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju kukaca. Globalno oprašivači ne osiguravaju samo sigurnost u hrani, već obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara.
Zato je još alarmantniji podatak da su u posljednjih 40 godina populacije divljih vrsta globalno smanjene za 60%, a procjena je da je 1 milion vrsta pred izumiranjem.
Strategija za bioraznolikost sadrži specifične akcije koje se trebaju ispuniti/izvršiti do 2030, uključujući:
• Uspostavu veće EU mreže zaštićenih područja na kopnu i moru (zaštićeno 30% površine i kopnenih i morskih ekosustava)
• Najmanje 10% površine kopna i mora u EU pod režimom stroge zaštite
• EU Plan za obnovu prirode – obaveza restauracija degradiranih ekosustava u cijeloj EU do 2030. (povećati udio organske poljoprivrede, obnova populacija oprašivača, osiguravanje povezanosti 25000 km riječnog toka, smanjenje upotrebe i rizika od pesticida za barem 50%, sadnja 3 milijarde stabala…)
Za provedbu ove strategije i postizanje ciljeva za očuvanje bioraznolikosti bit će ključna raspodjela obveza i odgovornosti na sve sektore.
Godišnje će se za bioraznolikost aktivirati 20 milijardi EUR iz EU fondova, nacionalnih i privatnog izvora.
U kontekstu smanjivanja pritisaka i očuvanja bioraznolikosti jednako je važna također danas predstavljena Strategija od polja do stola.
Provedba obiju strategija trebala bi rezultirati smanjenjem ekološkog otiska, dovođenjem u balans potrošnje i raspoloživosti prirodnih resursa.