Prema Rezoluciji koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 19. prosinca 2019. godine, 29. rujna obilježava se Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Temelji za odluku proizlaze iz hitne potrebe da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou. Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu i karakterističan za zemlje u razvoju, a bacanje hrane je rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača i fenomen je razvijenog dijela svijeta. Otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš, s obzirom da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.
Ujedinjeni Narodi podsjećaju kako je jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. U Europskoj uniji svake godine se baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane, odnosno 97 kilograma po stanovniku, pri čemu najveće količine nastaju u kućanstvima (77%).
Stoga je potrebno poduzeti korake na lokalnoj i globalnoj razini kako bi se preispitao način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Smanjenje gubitka i bacanja hrane zahtijeva djelovanje svih, od proizvođača, industrije i trgovaca do samih potrošača.
Ključne poruke Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane:
• U ovo krizno vrijeme nema mjesta gubitku i bacanju hrane. Pandemija COVID-19 poziv je za uzbunu radi preispitivanja načina na koji proizvodimo hranu, rukujemo njome i bacamo ju.
• Smanjivanje gubitka i bacanja hrane pruža moćno sredstvo za uspostavu održivijih prehrambenih sustava.
• Gubitak i bacanje hrane generiraju 8% globalnih emisija stakleničkih plinova. Smanjivanje količina otpada od hrane jedan je od najučinkovitijih načina na koji kao pojedinci i države možemo smanjiti utjecaj na klimu.
• Kako bi smanjili otpad od hrane pojedinci mogu pažljivije kupovati, pravilno skladištiti hranu i dobro iskoristiti ostatke.