Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se danas, pod motom „Očuvanje vlažnih staništa - za ljude i prirodu“. Tema je odabrana kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja i održivog korištenja močvara za zdravlje ljudi i cijelog planeta. Cilj kampanje 2022. godine je pokrenuti i usmjeriti ulaganja i aktivnosti za spašavanje svjetskih močvara, kao i restoraciju već izgubljenih.Vlažna staništa su ključna za ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje bioraznolikosti - ona su temelj održive budućnosti za ljude i prirodu.
Zašto je važno očuvati močvarna staništa?
1. Močvarna staništa su prirodno rješenje ublažavanja klimatskih promjena i pružaju višestruku dobrobit - močvarna staništa ublažavaju poplave i suše, pružajući stanište tisućama biljnih i životinjskih vrsta.
2. Upravljanje močvarama mora biti mudro i one se trebaju koristiti na održiv način kako bi očuvali ove izuzetno važne ekosustave.
3. Izgubljena i degradirana močvarna područja mogu se i trebaju obnoviti kako bi se oživjela bogata biološka raznolikost i ekosustavi koji održavaju život.
Močvarna staništa su pružatelji života, one osiguravaju hranu (rižu, ribu) za 3,5 milijardi ljudi, najučinkovitije su kopneno skladišta ugljika, a istovremeno dom za 40 % vrsta biljaka i životinja.
Osim važnosti za poljoprivredu i ribarstvo, močvarna staništa su i omiljene turističke destinacije - procijenjeno je da nam močvarna staništa pružaju usluge ekosustava u vrijednosti od 47 bilijuna USD godišnje.
Danas močvarni ekosustavi nestaju tri puta brže nego šume - od 1970. godine smo izgubili oko 35 % močvarnih ekosustava. Vrijeme je da se taj trend zaustavi, da se voda i prirodna vegetacija vrati uništenim močvarnim staništima, za dobrobit svih živih bića na planeti.
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače, na dan kada je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja. Tzv. Ramsarska konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvarnih staništa na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok Neretve.
Vrijednost močvarnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode. Ona su genske banke biološke raznolikosti staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Osim za životinjske i biljne vrste, močvarna područja imala su značajnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije, o čemu svjedoči činjenica da su se prve civilizacije razvile upravo u dolinama rijeka i poplavnim ravnicama.