Buka se rijetko spominje kao jedan od izvora onečišćenja. Međutim, ljudi sve češće poimaju buku kao izvor onečišćenja jer je gotovo svatko iskusio probleme s bukom. Izloženost buci obično doprinosi podizanju razine stresa; u vama se javlja instinktivna reakcija „bijega ili borbe” u slučaju iznimno snažne buke poput one koju proizvode zrakoplovi ili promet autocestama. Dugotrajnim izlaganjem takvoj razini buke, poput mnogih europskih stanovnika u urbanim područjima, osjetiti će se njezine posljedice.
Izloženost buci može izazvati povišeni krvni tlak i stres, prouzročiti kardiovaskularne bolesti, moždani udar te u konačnici i smrt. Stoga su posljedice buke na zdravlje veoma ozbiljne, iako se možda na prvi pogled tako ne čini. S obzirom na broj ljudi koji žive u europskim gradovima i način na koji se naši gradovi šire te sve veću potražnju za prijevozom, mobilnosti i dodatnim letovima, buka postaje velik problem za sve nas.
Prema izvješćima Europske agencije za okoliš (EEA) glavni izvor buke su mreže prometnica, nakon koje slijedi željeznički promet i buka zrakoplova. Buka zrakoplova ostavlja štetnije posljedice za zdravlje od drugih izvora buke. Međutim, znatno je manje ljudi izloženo tom tipu buke u odnosu na buku prometnica zato što je mreža prometnica rasprostranjenija, dok se zračne luke nalaze na točno određenim mjestima. Buka željezničkog prometa također predstavlja problem, ali i ona obično dolazi s točno određenog mjesta i s njom se može lakše nositi. To ne vrijedi za cestovni promet, jer ovdje se radi o stalnoj prisutnosti velikog broja vozila i primjeni mnogih i različitih standarda – između ostalog i to da održavanje vozila ovisi o samom vlasniku.
Europska unija postavila je vrlo zahtjevan cilj u Sedmom programu djelovanja za okoliš – znatno smanjiti onečišćenje bukom do 2020. Donesen je velik broj zakonodavnih akata, uključujući Direktivu o buci u okolišu, kojom se zahtijeva procjena stanja putem izrade karata buke te izrada akcijskih planova. U direktivi se navodi i niz pokazatelja buke koje treba primijeniti prilikom izrade karata buke.
Dva najvažnija pokazatelja buke su:
- pokazatelj za dan-večer-noć - kojim se procjenjuje stupanj neugode od buke
- pokazatelj noćne buke (Lnight) kojim se procjenjuje poremećaj sna
Ti se pokazatelji primjenjuju prilikom raspoređivanja procjena izloženosti počevši od 55 decibela (dB) za dnevnu izloženost do 50 dB za noćnu izloženost.
Tijekom travnja Europska agencija za okoliš planira pomoći u podizanju svijesti o rastućem problemu onečišćenja bukom diljem Europe. Izvješća EEA predstavljaju izvor informacija za kreatore politika te služe za podizanje svijesti o navedenom problemu.
Kako bi se obilježio ovogodišnji Međunarodni dan osviještenosti o buci (26. travnja), planira se objava izvješća s ažuriranim podacima o razinama buke diljem Europe. Ova je godina veoma važna za borbu protiv buke, stoga Europska komisija želi skrenuti pozornost građana na probleme s bukom te ih upoznati sa sadašnjim i budućim mjerama za poboljšanje kvalitete akustičnog okoliša u Europi.