Izlaganje opasnim kemikalijama može utjecati na ljudsko zdravlje i okoliš. S obzirom na porast svjetske proizvodnje kemikalija te na razvoj i primjenu novih kemikalija, kako možemo znati koje su kemikalije sigurne? Xenia Trier, stručnjakinja za kemikalije iz Europske agencije za okoliš,pojasnila je neka pitanja u vezi sa sigurnom upotrebom kemikalija u Europi i mjerama koje EU poduzima radi smanjenja mogućih nuspojava.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ostvaren je velik napredak u odnosu na prijašnje stanje, kada je kemijsko onečišćenje bilo vrlo vidljivo. U Europskoj uniji sada se primjenjuju bolje mjere zaštite od mnogih štetnih tvari. Međutim, od 1950. do 2000. obujam proizvodnje kemikalija u svijetu porastao je više od 50 puta, a svakodnevno se diljem svijeta registrira velik broj novih kemikalija. Time se povećava cjelokupni kemijski pritisak na okoliš i ljude te samim time i rizik od štetnih utjecaja. Izlaganje štetnim kemikalijama u otvorenim i zatvorenim prostorima može uzrokovati negativne posljedice na zdravlje.
Isto tako, upotreba pesticida i akumulacija postojanih onečišćivača negativno utječu na divlje životinje i ekosustave. Iskustvo nam govori da ono što smo nekada smatrali sigurnim često ima posljedice koje se tek kasnije manifestiraju. U prošlosti je većina mjera bila usmjerena na pojedinačne kemikalije koje su se smatrale štetnima. Ponekad su i zamjenske kemikalije na neki način podjednako štetne. Javlja se i sve veća zabrinutost oko rizika koje predstavljaju smjese kemikalija i njihovo zajedničko djelovanje, što se obično ne razmatra tijekom evaluacije kemikalija. Također znamo da su neke skupine stanovništva, primjerice djeca i osobe oboljele od kroničnih bolesti, osjetljivije na kemikalije od drugih. Nadalje, nemaju sve kemikalije trenutan učinak, već mogu uzrokovati bolesti u kasnijoj fazi života. Neke kemikalija imaju učinak i pri vrlo niskim dozama, dok utjecaji nekih drugih kemikalija mogu proći nezapaženo sve dok se ne dosegne kritična razina koja uzrokuje zdravstvene probleme.
Trenutačno je posebna pozornost usmjerena na novu inicijativu biomonitoringa ljudi radi prikupljanja kvalitetnijih informacija o stvarnoj izloženosti građana kemikalijama. Iako se mnogo toga čini, stalno se otvaraju nova pitanja: upotrebljavamo li dobre alate za rješavanje problema primjene velikog broja kemikalija? Možemo li učiniti više u pogledu životnog ciklusa proizvoda i kemikalija? U okviru Europske inicijative biomonitoringa ljudi (HBM4EU), u kojoj sudjeluje Europska agencija za okoliš, posebno se proučava izloženost građana EU-a kemikalijama, neovisno o njihovom izvoru. Prikupljanjem i analizom uzoraka krvi želi se utvrditi postoje li lokalne ili regionalne kritične točke izloženosti kemikalijama, vrste kemikalija kojima smo izloženosti i osjetljivost određenih skupina populacije na kemikalije. Ti bi podaci trebali pomoći u lociranju izvora onečišćenja i poslužiti kao alat koji tvorci politika mogu upotrijebiti pri određivanju prioriteta i ciljeva intervencija.
Europska agencija za okoliš ima važnu ulogu u stjecanju novih znanja o pitanjima u vezi s posljedicama kemikalija na okoliš i ljudsko zdravlje te o sprječavanju nastanka otpada i upravljanju otpadom u kružnom gospodarstvu. Rad Europske agencije za okoliš u različitim tematskim područjima povezan je s kemikalijama. Na primjer, učinci zagađenja zraka, industrijskih emisija, stakleničkih plinova, tvari koje oštećuju ozonski omotač i onečišćivača u vodi i tlu u velikoj su mjeri uvjetovani kemikalijama. Za većinu njih Agencija izrađuje pokazatelje i nastoji omogućiti dostupnost tih podataka o kemikalijama istraživačima, tvorcima politika i javnosti.
- Povezani članci
- Slike/galerija
- Dokumenti
