Što je čovjek bez prirode? Ona je dio našeg bića. O njoj ovisi naše mentalno i fizičko zdravlje, hrana koju proizvodimo, pitka voda, ali i zrak koji udišemo... I opet, znajući sve to, s prirodom ne njegujemo odnos koji je u ravnoteži. Kao rezultat toga, ne gubimo samo prirodna područja i njihovu bioraznolikost, već i osjećaj pripadnosti.
Europski dan parkova je dan proslave svih zaštićenih područja, a obilježava se svake godine 24. svibnja. Inicijativu je pokrenula organizacija Europarc Federation sada već davne 1999. godine, kako bi se obilježilo prvo stoljeće od proglašenja prvih nacionalnih parkova u Europi (u Švedskoj 1909). Cilj ovog obilježavanja je ponovno povezivanje čovjeka s prirodom kroz podizanje svijesti o važnosti prirodnih vrijednosti u zaštićenim područjima.
Svake godine Europski dan parkova naglašava neku temu vezanu uz zaštićena područja. Ove godine tema je „Mi smo priroda: promisli, obnovi i ponovno poveži“ (We are Nature – Rethink, Restore, Reconnect).
Zaštićena područja su idealni prostori za obnovu prirode, ali i naše povezanosti s njom. Proglašena su prvenstveno kako bismo očuvali prirodu i njezine usluge ekosustava, ali nam omogućuju i da se zaista osjećamo dijelom prirode. U nikad užurbanijoj svakodnevici to je svakako neprocjenjivo.
Vrijeme je da na čas stanemo i promislimo, ali i obnovimo prirodu te se s njom opet povežemo!
U sklopu obilježavanja Europskog dana parkova, a u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Javnom ustanovom „Park prirode Velebit“ te s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, u Centru izvrsnosti Cerovačke špilje predstavljen je projekt „Učinkovitije upravljanje speleološkim objektima Republike Hrvatske kroz održavanje i nadogradnju sustava CroSpeleo kao dijela Informacijskog sustava zaštite prirode“.
Ovu priliku i Europski dan parkova koristimo da podsjetimo na važnost podzemlja i našeg odnosa prema njemu. Oko polovine površine Hrvatske pokriveno je specifičnim nadzemnim i podzemnim oblicima krša. Podzemni sustavi rezervoar su čak 70 % zaliha pitke vode u Hrvatskoj. Osim toga, podzemni špiljski prostori pružaju ključno stanište za razne životinjske zajednice te čuvaju dokaze prošlog života, klime i geoloških procesa. U Hrvatskoj je trenutačno poznato oko 10 000 speleoloških objekata, no pretpostavka je da ih je mnogo više. Podzemna staništa izuzetno su osjetljiva, podzemne vode krških područja karakterizira vrlo mala do nikakva mogućnost samopročišćavanja, a pod pritiskom su brojnih ugroza, poput onečišćenja i klimatskih promjena. Mnoga zaštićena područja u Hrvatskoj diče se upravo raznolikošću krša i njegovog podzemlja.
