Danas je u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja održana međunarodna stručna konferencija „30 GODINA MREŽE NATURA 2000 – Poslušaj glas prirode!“ na kojoj su se, kroz niz izlaganja i panel raspravu, predstavile brojne teme iz područja politika zaštite prirode.
Konferenciju je otvorio državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović. „Danas živimo u vremenu kada zelene politike više nisu pitanje izbora ni luksuza. One su naša realnost i jedini put kojim trebamo ići. Sve češće možemo čuti kako se uz klimatsku krizu spominje i kriza bioraznolikosti, a odgovarajuća rješenja moramo tražiti sinergijski, jer su ova područja neraskidivo povezana. Zato i ovakvim stručnim skupovima nastojimo učvrstiti stajalište da očuvanje prirode treba biti mainstream i da trajno moramo činiti promjene u razmišljanju i pristupu društva prema očuvanju prirode“, izjavio je u uvodnom govoru državni tajnik Bujanović.
Predstavnica Glavne uprave za okoliš pri Europskoj komisiji Luisa Samarelli predstavila je obveze država članica u sklopu EU strategije o bioraznolikosti 2030., a o stanju prirode u Europi i Hrvatskoj sudionici konferencije mogli su više saznati iz izlaganja dr. sc. Riyong Kim iz Europske agencije za okoliš.
Politike i projekte zaštite prirode u Hrvatskoj, kroz konkretne primjere iz prakse, predstavio je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer.
U drugom dijelu konferencije se, kroz dinamičan panel, raspravljalo o budućim izazovima u ostvarivanju ciljeva zaštite prirode do 2030. godine. U panelu su sudjelovali dr. sc. Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske komisije, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, mr. sc. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma. Kroz panel raspravu otvorena je i tema neophodnih mjera za rješavanje hitne klimatske situacije i za očuvanje bioraznolikosti, što je bila tema i na nedavno održanoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP27, gdje su sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Na konferenciji se govorilo i o modelu nature-based solutions, odnosno rješenjima koja su temeljena na prirodi. Model je to koji načine za očuvanje bioraznolikosti i obnovu ekosustava pronalazi upravo u prirodi, kroz održavanje i obogaćivanje prirodnog kapitala te promicanje održivog biogospodarstva. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako upravo rješenja temeljena na prirodi mogu za čak 37% doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena do 2030. godine.
Održivost korištenja resursa, posebice morskih ekosustava, koji donose znatne zdravstvene, društvene i gospodarske koristi obalnim zajednicama, jedno je od ključnih pitanja u Hrvatskoj. Dobar primjer zaštite na regionalnoj razini je Jabučka kotlina, koja je proglašena Područjem ograničenog ribolova, što je prepoznato kao učinkovit mehanizam zaštite i obnove gospodarskih vrsta riba te ostalih morskih organizama važnih za bioraznolikost. Više o modelu održivog korištenja morskih ekosustava te obvezi zaštitite 30% Jadranskog mora do 2030. godine, sudionicima su predstavili Ante Mišura i Aljoša Duplić. Utjecaj turizma na ekosustav, važnost održanja ekosustava i njegova povezanost s razvojem turizma, također su bili jedna od tema konferencije, s čime je sudionike upoznao Slavko Štefičar.
Očuvanje bioraznolikosti i obnova ekosustava s jasnom međusektorskom suradnjom treba biti prioritetno područje javnih politika, zaključak je konferencije „30 GODINA MREŽE NATURA 2000 – Poslušaj glas prirode!“.