Svjetski dan divljih vrsta koji obilježavamo svake godine 3. ožujka ove godine ima poseban značaj jer je prije 50 godina potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore, poznata i kao CITES.
Ovogodišnja tema kampanje nosi naziv „Partnerships for Wildlife Conservation“ (Partnerstvo za očuvanje divlje faune i flore). Ono se očituje u suradnji s drugim konvencijama i organizacijama čiji su ciljevi održivi razvoj i zakonodavni okvir za bioraznolikost nakon 2020. koji je lani u prosincu usvojen na CBD 15 (Konvenciji o biološkoj raznolikosti) u Montrealu. Partnerstvo se odnosi i na privatni sektor, filantropiju i nevladine organizacije s kojima CITES radi na aktiviranju očuvanja i održivog korištenja divljih vrsta i borbe protiv ilegalne trgovine te iscrpljivanja divljih životinja i biljaka.
Od svog postanka, Konvencija je znatno pridonijela održivosti divljih vrsta i očuvanju bioraznolikosti. Ona je rezultat međunarodnog sporazuma vlada država potpisnica koje su se još tada, 1973., složile da je nužno osigurati zaštitu divljih vrsta od zloporabe u trgovini i zarade koja nastaje ilegalnim trgovanjem - krijumčarenjem.
Prema Izvješću IPBES-a (Međuvladine znanstveno-politička platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava) iz 2022., na globalnoj razini svakodnevno se koristi oko 50 000 različitih divljih vrsta najviše za hranu, zatim kao sirovinu u farmaceutskoj i građevinskoj industriji te za grijanje. Generalni zaključak je da je tijekom posljednjih 20 godina porasla stopa korištenja divljih vrsta, međutim korištenje nije održivo nego pretjerano. Procijenjeno je da je globalno oko 34 % morskih divljih ribljih propulacija prelovljeno, a 66 % njih lovi se unutar biološki održivog kapaciteta, no uz prekomjeran izlov u pojedinim područjima.
U ilegalnoj trgovini divljim vrstama godišnje se ostvari promet do 199 milijardi USD, procjenjuje stručna zajednica. To trgovinu divljim vrstama stavlja na treće mjesto globalne ilegalne trgovine. Drvo i riba čine najveći udio.
Ilegalna trgovina divljim vrstama uključuje više od 350 milijuna divljih biljaka i životinja. CITES trenutačno regulira međunarodnu trgovinu za više od 36 000 vrsta biljaka i životinja od čega je 900 drvnih vrsta, u odnosu na tek 18 vrsta iz 1975. godine.
Zakonska regulativa pomaže osiguravanju opstanka vrsta u divljini, a koristi od toga imaju lokalno stanovništvo te priroda i okoliš na globalnoj razini.
Legalna i ilegalna međunarodna trgovina divljim vrstama dramatično je porasla u posljednjih nekoliko desetljeća zahvaljujući poboljšanom prometu koji olakšava prijevoz divljih životinja i biljaka te njihovih proizvoda po cijelom svijetu. Trgovini pridonosi i stalni rast populacije ljudi koji uzrokuje povećanu potražnju.
