Povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana dezertifikacije i suše, Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD) ističe kako su dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša jedni od prioritetnih ekoloških izazova našeg vremena, pri čemu se do 40% ukupne kopnene površine u svijetu već smatra degradiranom. Istovremeno se skreće pažnja da je tlo naš najdragocjeniji resurs koji osigurava stabilnost i prosperitet milijardi ljudi diljem svijeta. Zdravo tlo ne samo da osigurava gotovo 95% hrane, već i mnogo više: štiti nas od sve češćih klimatskih ekstrema - suša, poplava i šumskih požara. Pa ipak, na ovaj resurs se i dalje svakodnevno radi pritisak – prekrivamo ga nepropusnim materijalima i time smanjujemo kapacitet upijanja, zatrpavamo otpadom i taložimo onečišćujućim tvarima, „punimo“ mikroplastikom, a kao posljedicu imamo onečišćene usjeve i hranu, klizišta, erozije, poplave i druge posljedice.
“We depend on land for our survival. Yet, we treat it like dirt.”
– UN Secretary-General António Guterres
Rastuće stanovništvo u kombinaciji s neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje povećavaju potražnju za prirodnim resursima. Procjenjuje se kako će do 2050. godine ljudska populacija brojiti 10 milijardi koje će trebati prehraniti, odnosno koja će ovisiti o zdravom tlu. Ipak, svake sekunde, ekvivalent četiri nogometna igrališta zdrave zemlje postaje degradiran, što ukupno iznosi 100 milijuna hektara svake godine. Suše su sve jače i češće te se predviđa da će se tri od četiri čovjeka na svijetu suočiti s nedostatkom vode do 2050. godine. Osim toga, dezertifikacija i suša pokretači su prisilne migracije. Svake godine deseci milijuna ljudi su u opasnosti od raseljavanja zbog ovih ekoloških izazova. Od 8 milijardi stanovnika svijeta, više od jedne milijarde mladih ljudi ispod 25 godina živi u zemljama u razvoju, posebno u regijama koje izravno ovise o tlu i prirodnim resursima za preživljavanje. Iz UN-a poručuju kako je stvaranje mogućnosti zapošljavanja za ruralno stanovništvo održivo rješenje koje mladim ljudima daje pristup prilikama za eko-poduzetništvo, uz korištenje najboljih praksi.
Obzirom da se bavi nabrojanim izazovima, za UNCCD se kaže da djeluje kao globalni glas za tlo i zemljište. Pod pokroviteljstvom UNCCD, preko 130 država se obvezalo postići neutralnost degradacije zemljišta (LDN) do 2030. Da bi se to postiglo, potrebno je obnoviti 1,5 milijardi hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine. Ova vizija u kojoj ljudska aktivnost ima neutralan ili čak pozitivan utjecaj, zahtijeva mobilizaciju svih dijelova društva kako bi se zaustavio gubitak zemljišta i promicala njegova obnova kao ključni pokretač održivog razvoja i međugeneracijske jednakosti.
Ovogodišnji međunarodni Dan Dezertifikacije i suše poklapa se s 30. godišnjicom Konvencije. Centralni događaj obilježavanja održat će se u Bonnu u Njemačkoj s ciljem demonstracije snažne ambicije za održivim upravljanjem tlom i zemljištem, a uoči najavljene najveće UN-ove konferencije o zemljištu i suši u Rijadu, Saudijska Arabija, u prosincu 2024. (UNCCD COP16).
U Europskoj uniji 17.11.2021. usvojena je nova strategija EU-a za tlo, koja zajedno s prijedlogom Zakona o motrenju tla (Soil Monitoring Law) naglašavaju važnost zaštite tla, održivog upravljanja tlom i obnove degradiranih tla za postizanje ciljeva Zelenog plana i postizanje neutralnosti degradacije zemljišta do 2030. godine. Provedba Strategije i Zakona podrazumijevaju postavljanje jasne politike zaštite tla i zemljišta u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj.
Prijedlog Soil Monitoring Law obuhvaća tri ključna elementa:
- Monitoring i ocjenu stanja tla
- Održivo gospodarenje tlom
- Onečišćene lokacije
U Republici Hrvatskoj predstoji donošenje propisa za provedbu ovih odredbi. Monitoring poljoprivrednih i šumskih tla već je reguliran Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (Narodne novine 47/19) i Pravilnikom o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava (Narodne novine 54/19). Monitoring stanja poljoprivrednih tala je započeo 2023. godine a od 2003. godine provodi se kontrola plodnosti poljoprivrednih tla, najviše na području Slavonije. Podaci Centra za tlo pokazuju kako je na poljoprivrednim tlima Hrvatske prisutan problem smanjenja humoznosti i povećanje kiselosti tla. Prosječan sadržaj humusa je na 60% površina poljoprivrednog tla manji od 2%, na 34,18% površina tla prosječno sadrže između 2-3% humusa, dok je kod samo 5,83 površina zabilježen povoljni sadržaj humusa (viši od 3%).
Prema podacima znanstveno istraživačkih radova, najveći prosječni udio organskog ugljika i ukupnog dušika imaju tla šuma, područja makije i grmlja, močvare i travnjaci, a najmanji površine pod poljoprivrednom proizvodnjom.
Od oštećenja tla u Hrvatskoj je prisutno zaslanjenje tala u dolini Neretve, na području Vranskog bazena te u donjem toku rijeke Mirne i Raše u Istri. Zaslanjivanje tala u tim predjelima je i primarnog i sekundarnog karaktera, budući da je povezano s prodorom morske vode u zaobalje te njenim korištenjem za navodnjavanje.
Prisutno je i opterećenje tla prekograničnim prijenosom onečišćujućih tvari u zraku i njihovom depozicijom. Prema podacima DHMZ-a, u Hrvatskoj je prisutno opterećenje sulfatnim (SO42-), nitratnim (NO3-) i amonij (NH4+) ionima u oborini te oksidiranim spojevima sumpora (SOx), dušika (NOx), i reduciranim spojevima dušika (NHx) suhim taloženjem.
Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (lipanj 2024.), od 16 evidentiranih onečišćenih lokaliteta („crnih točaka“) sanirano je njih 8, jedna je u postupku sanacije, djelomično je sanirana 1, jedna je u pripremi sanacije a 5 su nesanirane.
Gospodarenje tlom odnosi se i na tzv. otpadna tla koja se prema statistici otpada svrstavaju u kategoriju 12.6 (Soils). U Republici Hrvatskoj u ovoj je kategoriji u 2020. godini zabilježeno 506.588,4 t otpadnog tla od čega 501.665,5 t iz kategorije neopasnog otpada, te 4.922,9 t otpadnog tla u skupini opasnog otpada. Najveći dio otpadnog neopasnog tla čine zemlja i kamenje, prijavljene u količini od 487.988,4 t, od čega je 46 % odloženo na odlagalište, 30% oporabljeno na drobilici te 24 % postupkom nasipavanja. Otpadno tlo klasificirano kao opasni otpad obrađeno je postupcima biološke obrade (3.983,07 t), fizikalno-kemijske (704,02 t), te obradom spajanja ili miješanja otpada (39,18 t) i pripremom prije oporabe ili zbrinjavanja (3,13 t). Preostalih 1.935 t je privremeno uskladišteno.
U Republici Hrvatskoj je evidentirano više tisuća klizišta a prisutni su i procesi erozije tla – na šumskom zemljištu umjereni rizik prisutan je na krškom području (44,8%) dok je čak 23,2% poljoprivrednog zemljišta pod visokim, a 23,1% pod umjerenim rizikom erozije vodom.
Još uvijek je prisutan i problem minski sumnjivih područja (82,7 km2) koja se trebaju razminirati do 1. ožujka 2026. godine (sukladno odredbama Ottawske konvencije).
Više o podacima o stanju tla: Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine
Više o ovogodišnjem obilježavanju Dana dezertifikacije i suše: https://www.unccd.int/events/desertification-drought-day/2024