Prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) "Sprječavanje otpada u Europi - napredak i izazovi, s naglaskom na otpad od hrane" (Preventing waste in Europe - Progress and challenges, with a focus on food waste), Europska unija primorana je ubrzati napore za sprječavanje nastanka otpada kako bi ostvarila postavljene ciljeve kružnog gospodarstva. Iako su određeni pomaci već postignuti, potrebno je uvesti učinkovitije mjere, posebice za smanjenje otpada od hrane.
Ciljevi za smanjenje otpada od hrane do 2030. godine uključuju smanjenje za 10% u preradi i proizvodnji te za 30% po stanovniku u maloprodaji, restoranima, ugostiteljstvu i kućanstvima. Za praćenje daljnjeg napretka, EEA predlaže i novi set pokazatelja za praćenje dugoročnih trendova u sprječavanju nastanka otpada. Potrebno je stoga uvesti specifične podatkovne tokove i informacije prikupljene na razini EU-a kako bi se osiguralo sustavno i usklađeno praćenje.
Izvješćem se preporučuju mjere za sprječavanje otpada koje uključuju:
- povećanje svijesti i provedbu edukacijskih kampanja za podizanje svijesti građana i u tvrtkama o važnosti smanjenja otpada, posebno otpada od hrane;
- ulaganja u poboljšanje infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje kako bi se smanjila količina otpada koji završava na odlagalištima;
- poticanje inovacija u proizvodnim procesima i pakiranju radi značajnog smanjenja količine proizvodnog otpada;
- uvođenje zakonskih mjera i financijskih poticaja onim tvrtkama koje uspješno smanjuju otpad i primjenjuju održive prakse.
U Europskoj uniji je tijekom 2022. nastalo oko 132 kilograma otpada od hrane po stanovniku, što je kumulativno nešto više od 59 milijuna tona otpada od hrane, a učinci na okoliš i gospodarstvo su značajni, navodi se u Izvješću. Također se naglašava da bi strategije za sprečavanje nastanka otpada trebale biti bolje integrirane u klimatske politike i mjere za očuvanje biološke raznolikosti, budući da se smanjenjem otpada od hrane mogu smanjiti: emisije stakleničkih plinova, korištenje zemljišta, potrošnja vode i materijala koji se koriste u proizvodnji hrane.
Iznimno je važno naglasiti da upravo građani mogu značajno doprinijeti smanjenju otpada, s naglaskom na otpad od hrane:
- planiranjem obroka unaprijed, pravilnim skladištenjem hrane i korištenjem ostataka za iduće obroke;
- kompostiranjem organske mješavine sačinjene od ostataka hrane i vrtnog otpada;
- odvojenim prikupljanjem papira, plastike, stakla i metala te recikliranjem istih prema službenim lokalnim smjernicama;
- kontinuiranim sudjelovanjem u lokalnim kampanjama za podizanje svijesti o važnosti smanjenja otpada i recikliranja.
Sprječavanje nastanka otpada, posebno otpada od hrane, ključno je za kružno gospodarstvo i ima značajnu ulogu u rješavanju problema klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i onečišćenja. Zbog toga se sprečavanjem nastanka otpada zapravo štite prirodni ekosustavi, jača strateška autonomija EU-a i sigurnost opskrbe.
Hrvatska je usvojila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. koji uključuje i mjere za sprječavanje otpada kao svoj integralni dio, obvezujući se smanjiti otpad od hrane za 30% po stanovniku do 2030. godine. Cilj je povećati stopu recikliranja komunalnog otpada na 55% do 2025. godine i smanjiti količine otpada koji završava na odlagalištima na manje od 10% do 2035. godine. Hrvatska aktivno radi na usklađivanju svojih mjera s EU ciljevima kružnog gospodarstva, što uključuje smanjenje otpada, povećanje stupnja recikliranja i promicanje održivih praksi.