U fokusu ovogodišnjeg međunarodnog Dana dezertifikacije i suše koji se obilježava 17. lipnja su žene i njihova (ne)zastupljenost u pristupu odlučivanja i kontroli nad upravljanjem zemljišta koji, globalno gledano, još nisu na potrebnoj razini.
„Žene su glavni akteri u globalnim naporima da se smanji i promijeni negativan trend degradacije zemljišta. Međutim, u velikoj većini država žene imaju neravnopravan i ograničen pristup odlučivanju i kontroli nad upravljanjem zemljištem. Ne možemo postići neutralnost degradacije zemljišta bez jednakosti spolova i ne možemo isključiti polovicu stanovništva iz odluka o upravljanju zemljištem zbog njihova spola." – Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a“
Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) ističe kako su žene vitalno važne za očuvanje zdravlja zemljišta, no prečesto nemaju kontrolu nad njegovim upravljanjem. U svim dijelovima svijeta žene su suočene s preprekama u osiguravanju prava na gospodarenjem zemljišta koje ograničavaju njihovu sposobnost za uspjeh i napredovanje. A kada zemljište postane degradirano a pristup vodi ograničen, baš su žene često najteže pogođene. Ulaganje u jednakost pristupa ženskom upravljanju zemljištem i povezanom imovinom izravno je ulaganje u njihovu budućnost i budućnost čovječanstva. Stoga je glavna poruka ovogodišnjeg obilježavanja Dana dezertifikacije i suše - vrijeme je da žene i djevojke budu na čelu globalne obnove zemljišta i povećanja otpornosti na sušu.
Pozivanje na postizanje cilja osiguranja prava žena na upravljanjem zemljištem u skladu je s globalnim ciljevima o rodnoj ravnopravnosti i neutralnosti degradacije zemljišta do 2030., ali i doprinosi poboljšanju i drugih ciljeva održivog razvoja koji je dostupan na poveznici - SDG.
Ovogodišnjim obilježavanjem Konvencija Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) potvrđuje svoju predanost rodnoj ravnopravnosti te želi:
- osvijestiti javnost o nerazmjernom utjecaju dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše na žene i djevojke kao i na prepreke s kojima se suočavaju pri donošenju odluka o zemljišnim pitanjima;
- istaknuti doprinos žena održivom upravljanju zemljištem i širim ciljevima održivog razvoja;
- mobilizirati globalnu potporu za unapređenje prava na zemljište za žene i djevojke diljem svijeta.
Prema UNCCD-ovoj studiji Različiti utjecaji dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše na žene i muškarce nužno je postići rodnu ravnopravnost u svim dijelovima svijeta. Studija ističe:
- danas žene čine gotovo polovicu globalne poljoprivredne radne snage – a u vlasništvu su zastupljene sa ni 20 % (od pet zemljoposjednika žena je manje od jedne);
- ženska prava na nasljeđivanje imovine i dalje su uskraćena u preko 100 država zbog običajnih, vjerskih ili tradicionalnih zakona i praksi.
Prema podacima Europske komisije iz 2016. žene u prosjeku upravljaju s 29 % farmi diljem EU. Ipak, podaci pokazuju značajne razlike među zemljama. U Litvi i Latviji gotovo polovicu farmi vode žene. Nasuprot tome, na Malti, u Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj udio žena voditeljica farmi ne prelazi 10 %.
Izvor: Directorate-General for Agriculture and Rural Development, https://agriculture.ec.europa.eu/news/females-field-2021-03-08_en
U Republici Hrvatskoj, prema zadnjem Popisu poljoprivrede iz 2020. godine (http://www.popispoljoprivrede.hr/rezultati.html), od 139.472 nositelja gospodarstva koji rade na gospodarstvu, njih 38.641, odnosno 28 % su žene. Gledano po godišnjoj jedinici rada (GJR), na gospodarstvima radi podjednak broj muškaraca i žena, no svega 38 % žena ima status redovnog zaposlenja na gospodarstvu.
Najnoviji podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (stanje na dan 31. prosinca 2022. godine), pokazuju kako su žene upravljale proizvodnjom na 48.402 poljoprivrednih gospodarstava, odnosno na njih 29,1 %. Najveći udio žena na čelu poljoprivrednih gospodarstava ima u Gradu Zagrebu (36,9 %) i Ličko-senjskoj županiji (34 %), dok je najmanja zastupljenost u Šibensko-kninskoj (23,8 %) i Požeško-slavonskoj županiji (22,1 %).
Globalna kampanja UNCCD #HerLand usmjerena je na prepoznavanje izvrsnosti, vodstva i napora u održivom upravljanju zemljištem koje vode žene i djevojake. Snažniji utjecaj žena pridonosi osnaženju cijele obitelji i zajednice. Osim što su na prvim linijama borbe protiv degradacije zemljišta i utjecaja klimatskih promjena, žene također mogu biti na čelu globalnih napora da se zemljište vrati u zdravo stanje i poveća otpornost na sušu. Rodno osjetljiva tema obnove zemljišta put je prema smanjenju siromaštva, gladi i pothranjenosti.
Ovogodišnje centralno obilježavanje Dana dezertifikacije i suše održat će se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a događaji će se održati u svim dijelovima svijeta. Više o ovogodišnjem obilježavanju Dana dezertifikacije i suše na: https://www.unccd.int/events/desertification-drought-day/2023