Zemlja danas obilježava Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day), datum kada potražnja i potrošnja prirodnih resursa i usluga u godini premašuju ono što Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u istoj godini. Čovječanstvo uz taj nedostatak zaliha resursa istovremeno akumulira i otpad. Osobito je problematična količina ugljičnog dioksida koja se emitira u atmosferu i koja daleko nadmašuje mogućnosti ekosustava, prvenstveno mora i šuma, da ih apsorbira iz atmosfere.
Izračun provodi međunarodna organizacija Global footprint network čiji alati daju podršku globalnom gospodarstvu da djeluje uspješnije, ali unutar ekoloških granica planeta. Kako bi se precizno odredio Dan ekološkog duga 2023. godine, odnosno dan na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja u jednoj godini može obnoviti, Global Footprint Network objedinjuje podatke i procjenjuje trenutačnu situaciju prirodnih resursa. Provjerava promjene u svim čimbenicima koji utječu na globalne biokapacitete i ekološki otisak čovječanstva, npr. promjene u emisijama ugljikovog dioksida, stanju šuma, ljudskoj potrošnji i potražnji hrane, energije, prostora za izgradnju stanova i kuća i slično.
Dan ekološkog duga dobiva se iz omjera biokapaciteta planeta – količine ekoloških resursa koje Zemlja može proizvesti te godine – i ekološkog otiska čovječanstva, odnosno potreba čovječanstva u toj godini, a dobiveni broj množi se s brojem dana u godini (365 dana). Formula je sljedeća:
(Zemljina biosposobnost/ekološki otisak čovječanstva) x 365 = Dan ekološkog duga
Svijet je u ekološki dug 2023. ušao 2. kolovoza, dan kasnije nego prošle godine.
Ovisno o snazi i veličini gospodarstva i potreba svojih stanovnika, svaka država različito troši prirodne resurse Zemlje. Što je država razvijenija, veća je i njezina potrošnja pa je i nacionalni Dan ekološkog duga bliži početku godine. Hrvatska je u ekološki dug ove godine ušla 29. svibnja (vidi infografiku) kao i prošle godine.
Za Hrvatsku bi jedan od značajnijih načina smanjenja ekološkog otiska te pomicanja datuma ulaska u ekološki dug svakako bio i razvoj diverzificiranih oblika ekoturizma.
Global footprint network trenutačno provodi procjene turizma u mediteranskoj regiji, u kojoj su toplinski valovi sve češći kao rezultat klimatskih promjena što utječe na turizam i održivost te grane gospodarstva. Turizam doprinosi emisijama stakleničkih plinova i udružen s potrošnjom prirodnih resursa ubrzava globalno prekoračenje utječući na okoliš i prirodu.
Samo uz zajednički angažman državnih, neprofitnih i privatnih organizacija mogu se umanjiti emisije stakleničkih plinova, ali i utjecati na održive turističke prakse kroz očuvanje prirodnih resursa s ciljem ublažavanja negativnih posljedica i smanjenja ekološkog prekoračenja.
IUCN Med (Centar za suradnju Međunarodne unije za očuvanje prirode koji radi na očuvanju prirode i održivosti u Mediteranu) i MEET mreža (Mediteransko iskustvo ekoturizma) započeli su 2017. suradnju na projektu DestiMED, okupljajući mrežu od 13 zaštićenih područja u šest mediteranskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Mreža MEET prati kvalitetu i održivost proizvoda ekoturizma diljem Sredozemlja koristeći njihove standarde ekoturizma koji uključuju potrošnju resursa mjerenu otiskom, a IUCN-Med fokusiran je na razvoj modela održivog turizma koji će imati direktan i indikretan pozitivan učinak na očuvanje prirode unutar i oko zaštićenih područja.
Jedan od ciljeva projekta je razviti i upravljati paketima ekoturizma koji pogoduju očuvanju prirode i okoliša, uz praćenje i smanjenje njihovog utjecaja na okoliš korištenjem okvira ekološkog otiska.