Hrvatska agencija za okoliš i prirodu provela je izvješćivanje u dijelu provedbe obveza Republike Hrvatske iz područja izvješćivanja o stanju buke, nastavno na dogovorenu suradnju s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske kao nosiocem definiranja i provedbe strategija i politika iz područja zaštite zdravlja, u što spada i buka. Tijekom mjeseca travnja 2017. godine provedene su tri izvještajne obveze prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), dostavom podataka u elektroničku bazu podataka (EIONET: CDR: Central Data Repository – Report).
EIONET je partnerska mreža EEA i njenih članica te zemalja sudionica, koja povezuje nacionalne kontrolne točke, uključujući otprilike 100 eksperata i više od 350 nacionalnih institucija. Mreža podupire prikupljanje i organizaciju podataka iz raznih tema zaštite okoliša što rezultira razvojem i transparentnošću podataka iz područja stanja i zaštite europskog okoliša.
Što su Akcijski planovi za upravljanje bukom?
Akcijski planovi kao instrument sustava upravljanja bukom okoliša moraju osigurati vjerodostojnu stručnu podlogu za smanjivanje štetnih učinaka buke na ljude u područjima koja su po izradi strateških karata buke predstavljena kao problematična.
U postupak akcijskog planiranja ne može se krenuti prije izrađene strateške karte buke i obvezne provedbe konzultacija s javnošću.
U okviru izrade akcijskih planova koriste se sve mjere zaštite od buke koje je moguće modelirati računalnim metodama. Metodologija izrade akcijskih planova zaštite od buke potpuno je identična metodologiji izrade strateških karata buke, s bitnom napomenom da za izradu akcijskih planova već postoje svi potrebni podaci.
Što Akcijski planovi moraju sadržavati?
Obvezni dijelovi akcijskog plana su:
- Sažetak rezultata strateške karte buke.
- Zapis i zaključci s održanih konzultacija s javnošću.
- Sažetak postojećih mjera zaštite od buke koje se koriste ili projekti zaštite od buke koji su u fazi pripreme.
- Scenariji akcijskih planova koji obuhvaćaju neke od metoda iz područja:
- planiranja i upravljanja prometom,
- prostorno-planskih mjera zaštite od buke,
- tehničkih rješenja zaštite od buke na samom izvoru buke,
- odabira izvora buke s nižim emisijskim razinama,
- smanjivanja prijenosa zvuka u atmosferi,
- pravnih (kažnjavanje/olakšice) ili ekonomskih mjera.
Za koje tipove buke se rade Akcijski planovi ?
Za svaki izvor buke koji se obradio u postupku izrade strateške karte buke (cestovni, željeznički promet i industrijski pogoni) potrebno je izraditi zasebni akcijski plan koji mora obuhvaćati:
- Opis akcijskog plana koji nadležno tijelo ili pravna osoba mora provesti tijekom sljedećih pet godina uključujući mjere zaštite tihih područja koja su određena po izradi strateških karata buke. Svaki akcijski plan mora sadržavati procjenu smanjenja izloženosti bukom ljudi.
- Iskaz nužnog financijskog proračuna, procjene učinkovitosti predviđenog akcijskog plana, akustička 'cost/benefit' analiza.
- Predložene mjere zaštite od buke koje će se koristiti za ocjenu provedbe akcijskih planova.
Koliko često se rade Akcijski planovi?
Akcijski planovi moraju biti pregledani i revidirani uvijek kad se u prostoru dogodi bitna promjena (npr. izgradnja nove prometnice bitnog utjecaja na prometnu mrežu, izgradnja novog industrijskog pogona i sl.) i obvezno svakih pet godina od njihovog odobravanja.
Unutar ovoga izvješćivanja, u EEA su dostavljeni sljedeći akcijski planovi:
Akcijski Plan za autocestu Rijeka- Zagreb
Akcijski Plan za Hrvatske željeznice
Akcijski Plan grada Osijeka