Moto ovogodišnjeg Međunarodnog dana šuma je „Healthy forests for healthy people“ koji skreće pažnju na isprepletenost naših veza sa šumama i biljkama. Kada dišemo ili pijemo vodu, zapisujemo u bilježnicu, uzimamo lijek za snižavanje temperature ili gradimo kuću, izravno ili posredno, stvorili smo suodnos sa šumama. One pročišćuju zrak i filtriraju vodu, sprečavaju eroziju tla i zadržavaju CO₂ te istovremeno djeluju kao važan štit protiv klimatskih promjena.
Da bismo se učinkovito nosili s klimatskim promjenama, neophodno ih je koristiti pažljivo uz planirano upravljanje florom - šumama i biljakama – i od njih uzeli onoliko koliko moramo za opstanak, ali ne više – dakle, održivo, kako bi generacijama koje ostaju osigurali uvjete dostojne života.
Manje poznato je da šume imaju ključnu ulogu u ublažavanju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja. No unatoč svevremenskim ekološkim, ekonomskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima koje nam pružaju, šume ugrožavaju požari, suše i neviđeno krčenje šuma radi profita.
Opća skupština UN-a proglasila je 21. ožujak Međunarodnim danom šuma 2012. s ciljem spoznavanja važnosti svih vrsta šuma za život na Zemlji. Jedan od načina koji pomažu jest poticanje država na sadnju šuma i drveća kroz javne kampanje.
Cilj je u Hrvatskoj do 2030. godine strogo zaštititi sve prašumske sastojine. Prema gruboj procjeni u Hrvatskoj je dosad utvrđeno oko 9000 ha prašumskih sastojina, no ovaj broj nije potpun i prašume je potrebno detaljno kartirati.
Prašume su posebno vrijedne zbog svoje strukture i funkcije te predstavljaju vremenski zapis o klimi kroz više stoljeća. Za stanovnike gradova od posebne su vrijednosti urbane šume zbog povoljnog djelovanja na mikroklimu, ublažavanje učinaka toplinskih otoka, bioraznolikost i zdravlje ljudi.