Dana 16. prosinca 2024. održana je konferencija Digitalni alati za prirodu i društvo, u okviru koje su predstavljeni rezultati dvaju projekata koji značajno doprinose primjeni digitalnih tehnologija u zaštiti prirode i predstavljaju značajan iskorak u digitalnom prepoznavanju prirodnog bogatstva Hrvatske.
Republika Hrvatska se 2022. godine pridružila Globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti (GBIF), međunarodnoj mreži i istraživačkoj informatičkoj platformi usmjerenih na pružanje pristupa podacima o svim vrstama života na zemlji. GBIF mrežu trenutno čini više od 100 članica.
U posljednja dva desetljeća, posebice od ulaska u Europsku uniju 2013., Hrvatska je napravila značajan napredak u osiguravanju pristupa javnosti podacima o bioraznolikosti Hrvatske. Pridruživanje GBIF-u nadovezuje se na ove napore i služit će povezivanju naših nacionalnih stručno-znanstvenih istraživanja s globalnim i regionalnim politikama zaštite bioraznolikosti, pružajući ključno potrebne stručno-znanstvene dokaze.
Priključivanjem u GBIF mrežu te objavom setova podataka o opažanjima vrsta iz Hrvatske, čini je prepoznatljivom na globalnoj karti bioraznolikosti.
Atlas bioraznolikosti Hrvatske (BioAtlas) je funkcionalna baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama i predstavlja prvi hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti, koji će povećati zastupljenost i dostupnost podataka o prirodi Hrvatske u otvorenim informacijskim sustavima. Temelji se na globalnoj platformi i mreži informatičkih sustava „Living Atlases“ koji se razvija posljednjih 20ak godina, u kojem su ga razdoblju mnoge države Svijeta odlučile preuzeti i koristiti budući da zadovoljava sve ili gotovo sve zahtjeve upravljanja podacima o bioraznolikosti.
Nepostojanje otvorenih informatičkih sustava s lako dostupnim podacima o bioraznolikosti otežava i usporava postupke ocjene utjecaja zahvata i projekata na prirodne vrijednosti, dok će stalno dostupan sustav omogućiti kontinuiran, brz, samostalan pristup puno većoj količini podataka, uz manji utrošak vremena i resursa za korisnike.
Karte osjetljivosti prostora RH na razvoj solarnih i vjetroelektrana rezultat su inovativne suradnje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, organizacije The Nature Conservancy (TNC) i Energetskog instituta Hrvoje Požar. Karte osjetljivosti razvijene su uz primjenu naprednih modela strojnog učenja i stručnih analiza, a pri njihovoj izradi obrađeno je oko milijun opažanja životinja i modelirane predikcije rasprostranjenosti za više od 350 vrsta, nakon čega su ulazni modeli validirani i odabrani od strane stručnjaka za ranjive skupine poput ptica, šišmiša i velikih zvijeri. Korištenjem TNC-ove metodologije pametnog mapiranja, karte omogućuju precizne procjene rizika i donošenje informiranih odluka o mogućim lokacijama solarnih i vjetroelektrana sa minimalnim utjecajem na prirodu. Integracijom podataka o staništima, vrstama i ekološkim procesima, ove su karte ključna podloga za identificiranje područja pogodnih za razvoj obnovljivih izvora energije uz minimalan utjecaj na prirodu i lokalne zajednice.
Prezentacije za preuzimanje možete naći na linku: https://hrpres.mzoe.hr/s/NWacKF8RC6ebKti
Istraživanje mogućnosti BioAtlasa započinje ovdje https://bioatlas.bioportal.hr/?lang=hr
Karte osjetljivosti prostora RH na smještaj VE i SE bit će dostupne također na ISZP putem Bioportala od 20. prosinca 2024. Više o dostupnim podlogama (kartama) možete naći u prezentaciji.