Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je drugo godišnje izvješće o napretku prema ciljevima 8. Programa djelovanja za okoliš (EAP - Environment Action Programme) Europske unije (Monitoring Report on Progress Towards the 8th EAP Objectives, 2024 - https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/monitoring-progress-towards-8th-eap-objectives ). Riječ je o EU pravnom okviru za djelovanje u području okolišnih politika do 2030. godine, a Izvješće prati napredak prema navedenim ciljevima na temelju 28 ključnih pokazatelja.
Po pitanju ublažavanja klimatskih promjena EU je postigla značajan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova, s procijenjenim smanjenjem od 8% u 2023. godini. Međutim, postizanje specifičnih ciljeva za 2030. godinu, posebno u sektoru korištenja zemljišta, bit će izazovno. Iako su projekcije emisija stakleničkih plinova ohrabrujuće, ciljevi za uklanjanje ugljika iz sektora korištenja zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstva (LULUCF) ostaju teško dostižni.
U kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama EU neće uspjeti postići ciljeve smanjenja ekonomskih gubitaka uzrokovanih vremenskim i klimatskim događajima te smanjenja područja pogođenih sušom. Aktualne projekcije pokazuju da će ekstremni vremenski događaji postati sve češći i intenzivniji, što zahtijeva sveobuhvatne pristupe za povećanje otpornosti društva na klimatske promjene.
Što se tiče regenerativnog kružnog gospodarstva, za EU nije izgledno da značajno smanji materijalni otisak i ukupnu količinu generiranog otpada do 2030. godine. Gospodarski rast i dalje je ključni pokretač ovih trendova, a postojeće zakonodavstvo samo je djelomično uspjelo odvojiti potrošnju sirovina i generiranje otpada od gospodarskog rasta.
U kontekstu nulte stope onečišćenja i okoliša bez toksina EU je na dobrom putu da umanji prerane smrti uzrokovane onečišćenjem zraka, ali izgledi nisu ohrabrujući po pitanju dostatnog smanjenja pritiska hranjivim tvarima na podzemne vode. Unatoč postignutim poboljšanjima, potrebno je dodatno smanjiti onečišćenja kako bi se postigli ciljevi za 2030. godinu.
Što se tiče bioraznolikosti i ekosustava nije izgledno da EU postigne ciljeve zaštite i obnove bioraznolikosti do 2030. godine. Visoki pritisci na korištenje zemljišta i mora iz različitih sektora, poput poljoprivrede i urbanizacije, zahtijevaju učinkovitije provođenje postojećeg zakonodavstva i nove mjere za obnovu bioraznolikosti.
Također nije izgledno da EU dostatno smanji pritiske na okoliš i klimu povezane s proizvodnjom i potrošnjom unutar EU, odnosno da dostatno smanji potrošnju energije i poveća udio obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Potrebna je stoga dubinska transformacija: energetskih, transportnih, prehrambenih i industrijskih sustava kako bi se postigli ciljevi održivosti.
Glede takozvanih povoljnih uvjeta EU je na dobrom putu da poveća eko-inovacije i izdatke za zaštitu okoliša, ali nije izgledno da će uspjeti dostatno smanji subvencije za fosilna goriva. Povećanje eko-inovacija i izdataka za zaštitu okoliša stvara povoljne uvjete za zelenu tranziciju, ali potrebne su dodatne mjere za smanjenje subvencija za fosilna goriva.
Cjelokupnim Izvješćem se naglašava potreba za odlučnim i hitnim daljnjim aktivnostima kako bi se postigli ciljevi 8. Programa djelovanja za okoliš do 2030. godine. Prvenstveno je potrebno ubrzati provedbu zakonodavstva te uvesti dodatne politike i mjere gdje je to potrebno. Također, Izvješće ističe važnost transformacije: energetskih, transportnih, prehrambenih i industrijskih sustava kako bi se pravovremeno postigli ciljevi održivosti.
Neupitno je da EU mora poduzimati odlučne daljnje korake kako bi se osiguralo da ciljevi 8. Programa djelovanja za okoliš budu pravovremeno ispunjeni, uključujući smanjenje potrošnje, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje onečišćenja. No samo kroz proaktivne zajedničke napore i sveobuhvatne sektorske pristupe moguće je osigurati održivu budućnost za sve EU građane, ukazuje se u Izvješću.