Obilježen Svjetski dan divljih vrsta

„Na globalnoj razini od ilegalne trgovine divljim vrstama godišnje se zaradi oko 150 milijardi kuna. To je svrstava uz bok trgovini drogom, oružjem i ljudima. Ilegalna trgovina odgovorna je za ugrožavanje bioraznolikosti planeta. Primjerice, u posljednjih stotinjak godina broj tigrova je sa 100.000 pao na njih samo 3500. Ovom akcijom želimo potaknuti građane da ne kupuju proizvode i preparate za koje sumnjaju da su od divljih vrsta jer tako doprinose borbi za očuvanje bioraznolikosti Zemlje“ – izjavio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Kreitmeyer.

Svjetski dan divljih vrsta obilježava se 3. ožujka s ciljem podizanja svijesti građana o problemu nezakonite trgovine divljim vrstama i potrebi očuvanja divljih vrsta biljaka i životinja na njihovim prirodnim staništima. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana divljih vrsta je „Slušajmo glasove mladih“. Naime, gotovo četvrtinu svjetskog stanovništva čine mladi od 10 do 24 godine koje je potrebno potaknuti na uključivanje u lokalna i globalna nastojanja i aktivnosti usmjerene na očuvanje divljih vrsta.

Tako su u Zoološkom vrtu djeca i njihovi roditelji na Lavljoj stijeni Kidepo mogli izrađivati naglavke s motivima krokodila i lavova. U edukativnom centru učilo se o egzotičnim kućnim ljubimcima i izbliza se proučavalo egzotične kukce. U Tropskoj kući pak bio je Cites CSI laboratorij. U tom laboratoriju mališani su uz pomoću digitalne lupe i drugih pomagala otkrivali jesu li uzorci životinjskog podrijetla.

„Jedna od najvećih prijetnji opstanku biljnih i životinjskih vrsta danas je njihovo nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje uzimanjem iz prirode i to prvenstveno za potrebe međunarodne trgovine. I ove godine Svjetski dan divljih vrsta obilježavamo kako bi dali doprinos podizanju svijesti javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji te ukazali na važnost njihovog očuvanja, kao i sve zastupljeniji problem ilegalne trgovine divljim vrstima“ – navela je ravnateljica HAOP-a Ivana Gudelj.

Hrvatska je potpisnica UN-ove Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Za provedbu te konvencije odgovorno je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kao i za provedbu EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. Provedbom CITES Konvencije osigurava se održiva međunarodna trgovina koja ne predstavlja prijetnju preživljavanju divljih vrsta. Konvencija štiti više od 35.000 biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene međunarodnom trgovinom.

„Zoološki vrt grada Zagreba sustavno radi na promicanju zaštite ugroženih životinjskih vrsta, pa tako i onih s popisa CITES-a. Ovdje se može vidjeti mnoštvo životinja, od kojih su neke ugrožene ilegalnom trgovinom. To su sivi vuk, ris, smeđi medvjed, crna roda, bjeloglavi sup, bjelorepi štekavac, sova ušara, čančare i planinski žutokrug. Neke od tih životinja poput planinskog žutokruga uključili smo u znanstvena istraživanja kako bismo doznali više o njegovu razmnožavanju i poboljšali mu mogućnosti za opstanak u prirodi“ - kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Nosorozi, slonovi, tigrovi, morski psi, ljuskavci i egzotične vrste drveća samo su neke od najugroženijih vrsta. Potražnja za slonovačom, primjerice, najveći je pokretač krivolova na slonove. Unatoč potpunoj zabrani međunarodne trgovine od 1990., deseci tisuća slonova stradavaju kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodima od slonovače. Procjenjuje se da od 2011. u krivolovu godišnje stradava između 20.000 i 30.000 slonova.

Situacija nije ništa bolja ni s nosorozima. U krivolovu je tako 2007. stradalo 13 nosoroga, a 2014. njih čak 1.200. Razlog je u činjenici da zbog velike potražnje u azijskoj alternativnoj medicini rog nosoroga na ilegalnom tržištu vrijedi dva puta svoje težine u zlatu, iako je sačinjen od keratina i po sastavu identičan ljudskim noktima i kosi. A koliko je posao sprečavanja ilegalne trgovine divljim vrstama opasan najbolje svjedoči činjenica da su krivolovci u posljednjem desetljeću ubili tisuću rendžera, čuvara prirode.