Dan dezertifikacije i suše, koji se obilježava 17. lipnja, ove je godine usredotočen na ozdravljenje zemljišta. Obnova degradiranog zemljišta donosi ekonomsku otpornost, stvara radna mjesta, povećava dohodak i povećava sigurnost hrane. Zdravo zemljište preduvjet je i za oporavak bioraznolikosti. Tlo zadržava atmosferski ugljik i time usporava klimatske promjene, može smanjiti utjecaje klimatskih promjena i poduprijeti zeleni oporavak od pandemije COVID-19.
Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike (MINAE) Kostarike, domaćinom ovogodišnjeg globalnog obilježavanja, potiče stanovništvo, zajednice, privatni sektor i države da u ovom oporavku od COVID-a uspostavimo bolji odnos s prirodom.
Gotovo tri četvrtine kopna bez leda ljudi su promijenili kako bi zadovoljili sve veću potražnju za hranom, sirovinama, transportnim putevima i domovima. Oporavak oštećenih ekosustava pridonijet će ublažavanju utjecaja klimatskih promjena i pojačati obranu prirode od katastrofa i ekstremnih vremenskih događaja kao što su šumski požari, suše, poplave i pješčane oluje. Obnavljanje prirodnih krajolika smanjuje bliski kontakt između divljih životinja i ljudskih naselja, stvarajući prirodni tampon protiv zoonoza. Gotovo jednom milijunu vrsta prijeti izumiranje. Promjene u korištenju zemljišta jedan su od glavnih pokretača. Degradacija zemljišta izgubljena je prilika za sekvestraciju ugljika. Ako ljudi nastave emitirati stakleničke plinove trenutnom brzinom, globalna temperatura porast će više od ciljanih 1,5 stupnjeva Celzija unutar desetljeća.
Sprječavanje, usporavanje i zaustavljanje gubitka produktivnog zemljišta i prirodnih ekosustava sada je od prioritetne važnosti za brz oporavak od pandemije i za jamčenje dugoročnog opstanka ljudi i Zemlje.
Ibrahim Thiaw, Glavni tajnik UNCCD ističe: „Obnova zemljišta može uvelike pridonijeti gospodarskom oporavku nakon COVID-19. Ulaganje u obnovu zemljišta stvara radna mjesta i generira ekonomske koristi, a moglo bi osigurati sredstva za život u trenutku kada se gube stotine milijuna radnih mjesta. Pametne inicijative za obnovu zemljišta bile bi osobito korisne za žene i mlade koji su često posljednji koji dobivaju pomoć u kriznim vremenima. Ulaskom u UN-ovo desetljeće obnove ekosustava, imamo stvarne šanse za bolju obnovu nakon pandemije COVID-19. Ako će države, kako su se obvezale, uspjeti do 2030. godine obnoviti gotovo 800 milijuna hektara degradirane zemlje, moći ćemo zaštititi čovječanstvo i naš planet od prijeteće opasnosti ”.
Andrea Meza, ministar okoliša i energetike Kostarike poručuje: „Pandemija COVID-19 pojačala je svijest o tome koliko su nam potrebne naše šume, pustinje, močvare i drugi kopneni ekosustavi: za hranu, za zeleno gospodarstvo, za eko-turizam, kao zaštitna zona protiv ekstremnih klimatskih događaja. U Kostarici su naše jedinstvene tropske šume ograničen i dragocjen prirodni resurs koji ne možemo zanemariti. Na Dan dezertifikacije i suše, pozivam sve nas da se potrudimo obnoviti naša zemljišta. Svi imamo svoju ulogu, jer svi imamo udjela u budućnosti našeg planeta.“
Gledano na razini Europske unije, poljoprivreda je tradicionalno aktivnost kojom se u najvećoj mjeri zauzima zemljište Europe, trenutno pokrivajući oko 200 milijuna ha što je oko 39% ukupne površine.
U Europskoj uniji jasna je vizija o nultoj onečišćenosti do 2050. godine. Planira se onečišćenje tla smanji na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave, koje poštuju granice s kojima se naš planet može nositi, stvarajući tako okoliš bez otrovnih tvari.
Treba uzeti u obzir i dalekosežni prekogranični prijenos te depoziciju organskih onečišćavala. Koncentracije onečišćujućih tvari u tlima na vrhovima planina podudaraju se s onima u šumskim područjima bližim urbanim i industrijskim središtima.
Glavne onečišćujuće aktivnosti su odlaganje otpada, kemijska industrija, metaloprerađivački pogoni, rudarstvo i elektrane. Mineralna gnojiva izvor su onečišćenja (primarno kadmijem) ali i pojedini fungicidi (pretežno na bazi bakra) te ostaci pesticida. U posljednje vrijeme zabrinutost uzrokuje onečišćenje mikroplastikom, farmaceutskim proizvodima te perfluoralkilnnim i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS). Preliminarne studije pokazuju značajni pritisak ovih kemikalija na tla Europe. Evidentirano je oko 390.000 onečišćenih lokaliteta od čega je do 2018. sanirano tek njih 65.000. U Republici Hrvatskoj evidentirano je 16 tzv. „crnih točaka“. Do svibnja 2021. sanirano je njih 9, djelomično je sanirana 1, dvije su u pripremi sanacije a 4 su nesanirane. Sanirano je više od 4 milijuna m3 i 8 milijuna t onečišćenog materijala i otpada, te oko 2 milijuna m2 onečišćene površine.
Pritisak stvaraju i klimatske promjene. Učestalije elementarne nepogode jedan su od simptoma klimatskih promjena. Republika Hrvatska već je duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima. Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA) Republika Hrvatska spada u skupinu od tri zemlje, zajedno s Republikom Češkom i Mađarskom, s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).
U posljednjim godinama najveći broj šteta u RH nije više od suša, već upravo suprotno - od poplava, mraza, tuče a prisutnije su bure i oluje.
Svjesni smo simptoma, znamo uzroke. Sad je vrijeme i za konkretne akcije za spašavanje Zemlje. A time i njezinih stanovnika.
Više o Svjetskom danu dezertifikacije i suše 2021. na - https://www.unccd.int/actions17-june-desertification-and-drought-day/2021-desertification-and-drought-day