Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izradio je Smjernice za sagledavanje i ublažavanje utjecaja antropogene buke na morske sisavce i morske kornjače u postupcima procjene utjecaja na okoliš, postupcima strateške procjene utjecaja na okoliš strategija, planova i programa i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Morski sisavci i kornjače važan su dio morske bioraznolikosti i njihovo je očuvanje nužno za funkcioniranje morskih ekosustava. Ugroženi su različitim ljudskim aktivnostima pa je potrebno pronaći odgovarajuća rješenja i mjere kako bi se utjecaj ljudskih aktivnosti smanjio na razinu koja ne utječe negativno na njihovo očuvanje. Uz otprije poznate ugroze za morske sisavce i morske kornjače unutar morskih ekosustava, kao što su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarima, bolesti, morski otpad, onečišćenje mora i namjerno ubijanje, veliki naglasak u zadnjih dvadesetak godina stavljen je na antropogenu buku i nova saznanja o njenom utjecaju na živi svijet u moru.
Utjecaji antropogene buke na morske sisavce i morske kornjače temelje se na fizičkim obilježjima proizvedenog zvuka, fizičkim i kemijskim svojstvima morskog okoliša te biološkim karakteristikama i sastavnicama morskog okoliša, uključujući i same vrste morskih sisavaca i morskih kornjača te njihovom odgovoru na izloženost antropogenoj buci. Dugotrajna izloženost životinja buci može rezultirati ozljedom životinje u rasponu od površinske (hematom) do prsnuća organa i smrti (barotrauma). Također, buka može uzrokovati trajni ili privremeni pomak praga sluha, smanjujući sposobnost životinje za komunikaciju i uočavanje prijetnje. Životinje se mogu trajno iseliti iz svojih važnih staništa. Buka može maskirati bitne prirodne zvukove u moru, poput zvukova kojim životinje traže partnere ili zvukova koje proizvodi plijen ili predator. Svi navedeni mehanizmi, kao i faktor stresa, distrakcije, konfuzije i panike, mogu utjecati na stopu razmnožavanja, smrti i rasta, što se dugoročno odražava na održivost populacije.
Ovim smjernicama definiraju se vrste morskih sisavaca i morskih kornjača koje su stalno ili povremeno prisutne u Jadranskome moru, a koje su podložne utjecaju antropogene buke, osnovni tipovi utjecaja antropogene buke na morske sisavce i morske kornjače te opći i specifični načini i metode za (pr)ocjenu utjecaja strategija, planova, programa i zahvata, odnosno aktivnosti koje proizvode antropogenu buku u morskom okolišu na morske sisavce i morske kornjače te ublažavanje negativnih utjecaja antropogene buke na morske sisavce i morske kornjače koji mogu nastati kao posljedica provedbe strategije/plana/programa/zahvata odnosno aktivnosti u morskom okolišu.
Smjernice su namijenjene svim tijelima i osobama izravno ili neizravno povezanima s OSPUO, SPUO, OPUO, PUO i OPEM postupcima: nadležnim tijelima državne uprave za zaštitu okoliša i prirode, nadležnim upravnim tijelima u županijama i Gradu Zagrebu, javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima na županijskoj i lokalnoj razini, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ovlaštenicima koja posjeduju suglasnost za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša i prirode prema posebnom propisu, biolozima i drugim stručnjacima koji sudjeluju u navedenim postupcima, kao i nositeljima zahvata.
Smjernice mogu biti korisne svima koji imaju namjeru provesti zahvat koji uključuje antropogenu buku u moru, kako kod početnih razmatranja vjerojatnosti utjecaja antropogene buke na morske sisavce i kornjače, tako i kod mogućih izmjena projektnog prijedloga na način da se pojedine aktivnosti planiraju tako da imaju najmanji mogući utjecaj na ove skupine.