Status i izazovi provedbe obaveza smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak u Republici Hrvatskoj

04.04.2025.

Antropogene emisije glavnih onečišćivača zraka — amonijaka (NH₃), nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMVOC), dušikovih oksida (NO_X), sitnih čestica (PM_2,5) i sumpornih oksida (SO_X) — doprinose problemima kvalitete zraka, sa štetnim učincima na ljudsko zdravlje, vegetaciju i ekosustave. Kako bi se to riješilo i ispunile obveze država prema Göteborškom protokolu Konvencije o zraku (Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka - LRTAP konvencija), Direktiva o nacionalnim obvezama smanjenja emisija (2016/2284/EU; NECD) ima za cilj smanjiti emisije ovih glavnih onečišćujućih tvari u zrak. Uredba o nacionalnim obvezama smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zraku (NN 76/18, 140/24) propisuje način provedbe odredbi NECD u Republici Hrvatskoj.

NECD postavlja obveze državama članicama o postocima smanjenja emisija ovih pet onečišćivača zraka, u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Ciljevi smanjenja emisija postavljeni su za razdoblje od 2020. do 2029. godine te ambicioznije smanjenje emisija za godine od 2030. na dalje (Tablica 1.).

Kako bi se pratio napredak u ostvarenju cilja smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak prema NECD, države članice EU moraju dostaviti godišnje inventare emisija za pet glavnih onečišćujućih tvari (SO₂, NO_x, CO, NMHOS, NH₃), čestice (TSP, PM₁₀, PM_2,5 i BC), devet teških metala (Cd, Pb, Hg, As, Cr, Cu, Ni, Se, Zn) i postojane onečišćujuće tvari kako slijedi: policikličke aromatske ugljikovodike PAU: (benzo(a) piren, benzo(b) fluoranten, benzo(k) fluoranten i indeno (1,2,3-cd) piren), poliklorirane bifenile (PCB), heksaklorobenzen (HCB) te dioksine i furane (PCDD/PCDF). Isti se podaci dostavljaju i LRTAP konvenciji.

Prema podacima inventara emisija iz 2025. godine, Republika Hrvatska ispunila je obveze smanjenja emisija svih promatranih tvari za razdoblje do 2029. godine (Tablica 1). Međutim, ukoliko izostane konkretna provedba mjera zaštite zraka, upitno je ostvarenje ciljeva za 2030.-tu godinu (i godine koje slijede) za NOx i čestice PM_2,5 te potencijalno i za NMHOS.

Onečiš-ćujuća tvar	Emisija, kt					Ostvareno smanjenje				Obveza smanjenje obzirom na 2005.
	2005.	2020.	2021.	2022.	2023.	2020.	2021.	2022.	2023.	od 2020. do 2029.	od 2030. nadalje
SO2	58,8	6,2	5,7	5,5	5,5	-89%	-90%	-91%	-91%	-55%	-83%
NOx*	78,8	40,9	42,6	41,7	43,2	-48%	-46%	-47%	-45%	-31%	-57%
NH3	43,1	28,8	27,8	24,1	23,1	-33%	-36%	-44%	-46%	-1%	-25%
NMHOS*	102,5	54,2	54,5	45,7	46,4	-47%	-47%	-55%	-55%	-34%	-48%
PM2,5	43,4	27,8	29,1	25,3	25,9	-36%	-33%	-42%	-40%	-18%	-55%

Tablica 1.: Emisije, postignuto smanjenje i obveze smanjenja sukladno NECD

 

Kako bi se ostvarilo smanjenje emisija NOx, NMHOS i čestica PM_2,5, ključno je poznavati izvor njihove emisije te po tome „krojiti“ mjere. Ključni izvori emisija (zbirno čine više od 80% emisija) za NOx, NMHOS i čestice PM_2,5 su:

NO_x

Slika 1. Ključni izvori emisija NO_x

NMVOC

Slika 2: Ključni izvori emisija NMHOS

 

PM_2,5

Slika 3: Ključni izvori emisija PM_2,5

 

Cestovni promet, koji je ključni izvor emisija NO_x, NMVOC i PM_2,5,  ključan je izvor i emisija CO i Pb. Emisije ovise o starosti i vrsti vozila, korištenom gorivu te primjeni Euro standarda za emisije čestica u cestovnom prometu (vozila Euro 4, Euro 5, Euro 6 opremljena katalizatorima, filterima za čestice dizela (DPF) te primjena aditiva).

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (2022.), od ukupnog broja vozila svih kategorija (L1, L2, L3, L4, L5, L6, L7, M1, M2, M3, N1, N2, N3, RS, T), primat imaju ona koja koriste dizel:

Slika 4: Udio korištenih vrsta goriva u ukupnom voznom parku 2022. godine

Najzastupljenija, osobna vozila (M1) imaju sličnu strukturu korištenih goriva:

 

Slika 5: Udio vrsta goriva kod kategorije osobnih vozila (M1 - motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozača imaju još najviše 8 sjedala) 2022. godine

Emisijski faktor[1] za NO_x razlikuje se ovisno o Euro standardu vozila te o vrsti goriva. Na primjer, za osobna vozila, emisijski faktor za hibridna vozila kreće se od 0,014 do 0,370 g/km, LPG od 0,020 do 0,458 g/km (ovisno o Euro standardu), za benzinska od čak 2,402 g/km za vozila prije uvođenja Euro standarda do 0,032 g/km za Euro 6 vozila. Dizelska goriva imaju također široki raspon, od 0,074 g/km za Euro 6d standard, pa do 0,905 g/km NO_x za konvencionalna diesel vozila (Slika 6.).

 

Slika 6: Emisijski faktor za NO_x u g/km za osobna vozila na diesel po Euro normama

 

Mala ložišta u kućanstvima ključni su izvor emisija PM_2,5, NMVOC i NO_x ali su i značajan izvor emisija  SO_x te PM₁₀.  Prema zadnjem Popisu stanovništva (2021.), u Hrvatskoj su tri glavna izvora energije u malim kućnim ložištima – prirodni plin, struja i ogrjevno drvo:

 

Slika 7: Vrsta energenata u stambenim jedinicama prema Popisu stanovništva 2021

U ruralnim područjima ogrjevno drvo je i dalje primarni izvor energije, dok je u urbanim primarno korišten prirodni plin:

 

 

Slika 8: Vrsta energenata u stambenim jedinicama ruralnog područja prema Popisu stanovništva 2021.

 

 

Slika 9: Vrsta energenata u stambenim jedinicama urbanog područja prema Popisu stanovništva 2021.

Odabir energenta  utječe na količinu emitiranih onečišćujućih tvari. Tako npr.[2] kućno ložište (bojler) <=50 kW na prirodni plin ima emisiju od 0,2 g/GJ a bojler na drva iste snage emitira 140 g/GJ čestica PM_2,5. Ukoliko se koriste kameni ili mrki ugljen, emisija iznosi 398 g/GJ.

Vrsta i starost uređaja također utječu na količinu emisija, odnosno stupanj izgaranja, kao i kvaliteta goriva– npr. drvo najbolje gori kad je sadržaj vlage od 15 do 20 posto. Suho se drvo lakše zapali i emitira manje štetnih tvari nego mokra drva. Slična pravila vrijede i kod peleta - ukoliko su visoke kvalitete (bez nečistoća, bez kore, niskog sadržaja pepela, visoke  kalorijske vrijednosti, sadržaja vlage oko 10 posto), to će smanjiti emisije tijekom izgaranja[3].

 

Informativno izvješće o inventaru sa detaljnom razradom stanja i trendova po onečišćujućim tvarima i sektorima koji su izvor emisija tih tvari dostupan je na poveznicama: https://www.haop.hr/hr/emisije-oneciscujucih-tvari-u-zrak-na-podrucju-republike-hrvatske/emisije-oneciscujucih-tvari-u  (hrvatska verzija) i https://www.ceip.at/status-of-reporting-and-review-results/2025-submission  (engleska verzija i Inventar emisija).