„Vrijeme je za obnovu močvarnih staništa“ ideja je vodilja ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih staništa koji obilježavamo 2. veljače jer je toga datuma 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja, tzv. Ramsarska konvencija.
Močvarna staništa - rogozici, tršćaci, tresetišta, poplavni travnjaci i šume, potoci, rijeke i jezera, stari rukavci, mrtvice, meandri i sprudovi - biološki su izuzetno važna područja zasićena vodom, stalno ili privremeno. Kao spoj kopna i vode bujaju životom jer je produkcija hrane ondje najčešće vrlo visoka.
Brojne su dobrobiti koje nam močvarna staništa pružaju:
- pročišćavaju vodu jer hranjive tvari biljke koriste za rast pri čemu na sebe vežu velike količine CO2 i time pomažu ublažiti klimatske promjene;
- štite od poplava jer mogu prihvatiti velike količine vode i spriječiti poplave naselja snizujući vodni val;
- važna su za očuvanje pitke vode jer je u njima pohranjen najveći dio slatke vode na Zemlji;
- uz njih je vezano više od 40 % vrsta biljaka i životinja i od svih staništa ona su najbogatije pticama.
Močvarna staništa najugroženiji su ekosustav današnjice i nestaju tri puta brže nego šume. Tradicionalno, smatraju se nepoželjnim područjem gdje dominiraju komarci pa ih se isušuje i koristi za razvoj poljoprivrede jer nataloženi mulj obiluje hranjivim tvarima.
Zbog takvog odnosa, u posljednjih 50 godina izgubljeno je 35 % svih močvarnih staništa u svijetu, a njihov gubitak sve je veći i brži. Slikovito, močvare imaju funkciju kao jetra i bubrezi.
Jedan od ciljeva za obnovu prirode EU Strategije za bioraznolikost jest obnova povezanosti najmanje 25.000 km rijeka u EU kao cilj do 2030., kroz utvrđivanje i uklanjanje barijera koje sprječavaju povezanost površinskih voda. U fokusu je i obnova 30 % staništa među kojima se posebno ističe močvarna.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno s Karlovačkom županijom radi na proglašenju novih zaštićenih područja na rijeci Mrežnici do kraja 2023. Uklanjanje prvih antropogenih pregrada na rijekama u Hrvatskoij također planiramo u ovoj godini.
Ovih je dana Zavod za zaštitu prirode i okoliša Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavio Priručnik i Terenski priručnik za primjenu mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava. Publikacije su nastale u sklopu projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“, financiranog iz fondova EU, temeljem dugogodišnje suradnje sektora vodnog gospodarstva i zaštite prirode.
Kako obnoviti močvarna staništa?
Manja područja vrlo jednostavno i lako – dovoljno je bari osigurati dovod vode ili očistiti je od bačenog smeća, ili ukloniti invazivne vrste. Na manjim vodotocima treba ukloniti manje brane. Svatko od nas može razumno trošiti pitku vodu i druge prirodne resurse, stvarati manje otpada korištenjem vode iz slavine umjesto iz plastične ambalaže.
Na velikim močvarnim područjima stanje je često kompliciranije i potrebno je pažljivo razmotriti uzroke propadanja močvarnih staništa te ih pažljivo i postupno rješavati. Uklanjanje brana i nasipa na velikim rijekama može ugroziti njihova obalna područja, pa u takve velike restauracijske projekte moraju biti uključeni profesionalci različitih struka.
Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije od 1991. na čiji popis donijela je pet važnih močvarnih staništa koja su u nacionalnim kategorijama zaštićena kao parkovi prirode - Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te posebni rezervati – ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom (ornitološki rezervat) te Donji tok Neretve na jugu (ihtiološko-ornitološki rezervat).
Tzv. Ramsarska konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Konvenciju su potpisale 172 države koje su proglasile 2 471 močvarno područje od međunarodne važnosti čija je ukupna površina oko 256 milijuna hektara.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.