Svjetski dan tla Ujedinjenih naroda (WSD) obilježava se svake godine 5. prosinca. Ovogodišnja kampanja "Tlo i voda: izvor života" naglašava međusobnu povezanost tla i vode te potrebu za integriranim upravljanjem na globalnoj razini.
Više od 95 % hrane proizvodi se na kopnu, te je izravno ovisno o tlu i vodi. Zdravlje tla te kvaliteta i dostupnost vode međusobno su usko povezani. Voda je ključna za apsorpciju hranjivih tvari u biljkama. Međutim, degradacija tla povećava pritisak na vodne resurse, a erozija i zbijanje tla smanjuju infiltraciju i zadržavanje vode, što dovodi do smanjene dostupnosti vode za biljke i organizme. Prakse održivog upravljanja tlom, kao što su minimalna ili nulta obrada tla, plodored, dodavanje organske tvari i pokrovni usjevi, smanjuju degradaciju tla, povećavaju zadržavanje vode, povećavaju sekvestraciju ugljika, čuvaju bioraznolikost tla, te poboljšavaju zdravlje i plodnost tla. Ujedno, time čine tlo vrijednim saveznikom za osiguranje sigurnosti hrane i vode te za ublažavanje utjecaja promjene klime i prilagodbu ovim promjenama. Pravilno upravljanje tlom i vodom poboljšava sposobnost izdržavanja ekstremnih klimatskih događaja kao što su suše, poplave i pješčane oluje. Zanimljiv je podatak kako jedan kubični metar zdravog tla može zadržati čak 250 litara vode. Zdravo tlo djeluje i kao ponor ugljika izdvajanjem ugljika iz atmosfere, čime pridonosi ublažavanju klimatskih promjena.
Poljoprivredni usjevi koji neposredno ovise o kiši čine 80 % obradivih površina, pridonoseći s 60 % globalne proizvodnje hrane. Ovi sustavi uvelike se oslanjaju na učinkovite prakse upravljanja vlagom u tlu. Prema podacima Svjetske banke, navodnjava se svega 20 % ukupnog obrađenog zemljišta ali ove površine ujedno doprinose s 40 % ukupno proizvedene hrane u svijetu. Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju u prosjeku su najmanje dvostruko produktivnije po jedinici površine od nenavodnjavanih, što ujedno omogućuje veću intenzifikaciju proizvodnje i diverzifikaciju usjeva.
Kako se navodi u Izvješću o stanju okoliša 2017.-2020., na razini Europske unije, u zadnjih 70 godina vlaga u tlu značajno se smanjila u mediteranskoj regiji i povećala u dijelovima sjeverne Europe. Predviđaju se slični učinci za nadolazeća desetljeća, budući da se rast prosječnih temperatura zraka nastavlja a obrasci oborina mijenjaju. Vegetacijska sezona uzgoja poljoprivrednih kultura u Europi produljila se za više od 10 dana od 1992. godine. U Republici Hrvatskoj je, nakon 1991. godine izražen porast maksimalne temperature tla na dubini od 5 cm. U istočnoj Hrvatskoj taj porast iznosi 0,4 °C u 10 godina, dok je u središnjoj Hrvatskoj porast nešto veći i iznosi 0,5 °C u 10 godina. Najveći porast u iznosu od 0,6 °C u 10 godina uočen je u Lici, dok je najmanji u iznosu od 0,3 °C u 10 godina uočen na Jadranu. Analiza trenda maksimalne temperature na 5 cm dubine po sezonama pokazala je da je porast najveći ljeti (od 0,7 °C u 10 godina do 1,0 °C u 10 godina). Trend rasta maksimalne temperature tla uočen je i na većim dubinama od 5 cm. I broj dana s temperaturom tla jednakom ili većom od 30 oC na dubini od 5 cm porastao je u zadnje dvije dekade; od četiri dana po dekadi u jadranskom području do osam dana u istočnom dijelu. Ova duža stanja visoke zagrijanosti tla utječu na vlagu tla, te na fizikalno kemijske, biološke i biokemijske procese što u konačnici utječe i na vegetaciju i na poljoprivrednu proizvodnju. Odvodnja i navodnjavanje su zbog ekstrema kojih smo svjedoci (poplave, suše) jedne od agrotehničkih mjera koje mogu biti odgovor na klimatske promjene. Također, povećanje sadržaja organskog ugljika mjera je koja pridonosi povećanju kapaciteta tla za usvajanje i zadržavanje vode. Prilagodba odabirom kultura i sorti koje su primjerenije novim klimatskim uvjetima je nezaobilazna nužnost. Vlada RH je još 2005. odobrila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Projektom je planirano do kraja 2020. godine navodnjavati 65.000 ha od 484.026 ha poljoprivrednih površina za koje je utvrđena vrlo visoka i visoka pogodnost za navodnjavanje. Međutim, ostvareno je navodnjavanje na oko 30.000 ha, odnosno niti 7 % od površina koje su ocijenjene kao pogodne za navodnjavanje.
Više informacija na: