CRVENI POPIS
Natrag 
            
        ⚠ Ovo nije važeća procjena.
        	                		Idi na najnoviju procjenu
       		        	        
            	    velika šumarica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija 
Razmnožavajuća populacija 
Šifra
 HRCP001794
Kategorija ugroženosti s kriterijem
                
                                     
                    (CR (EN) A4ce)
                            
Datum procjene 
                
                01.01.2005.
            
Prethodne procjene  
                                                            
                            
Citat
                
                                    Marković, L., Nikolić, T., Belamarić, M. (2005): Anemone sylvestris L. (HRCP001794). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/1794. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
                                
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i) 
 Ljerka Marković
 Toni Nikolić
 
- Suradnik/ci 
 M. Belamarić
 
- Obrazloženje procjene 
 -
 
- Globalna procjena
 Nije procjenjivana - NE
- Europska procjena
 Nije procjenjivana - NE
- Mediteranska procjena
 Nije procjenjivana - NE
- IUCN razlog promjene
 Znanje
- Napomena uz razlog promjene
 -
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
 -
- Korištenje
 -
- Ugroze i njihovi učinci
 1.1 Stambena i urbana područja, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
- Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
 Sječom termofilnih šikara i šuma i uništavanjem suhih travnjaka, te pretvaranjem tih površina u urbanu zonu, nestaju staništa na kojima vrsta raste.
- Postojeće mjere očuvanja
 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
- Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
 Nisu poduzimane nikakve mjere zaštite. Posredno je zaštićena u dijelu svojeg areala u parku prirode Medvednica. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskoga plana zaštite vrste, kao i zaštita travnjačkog ekološkog sustava Čučerje na kojemu dolazi.
- Potrebne mjere očuvanja
 1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 5.1.2. Nacionalna razina
- Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
 -
- Potrebna istraživanja
 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
- Obrazloženje (potrebna istraživanja)
 -
- Biologija vrste
- Opis
 Velika šumarica je višegodišnja zelen, visoka 15–50 cm, sa snažnim, kosim ili gotovo okomitim podankom, obavijenim ostacima lisnih peteljka, a na kojemu se razvijaju adventivni pupovi. Prizemnih listova ima 2–6. Njihove su peteljke duge i čupavo dlakave, a plojke su duboko dlanasto razdijeljene na 3–5 duguljasto-jajastih odsječaka, koji su u donjoj polovici klinasto suženi i cijela ruba, a u gornjoj polovici na rubu grubo i nepravilno urezano nazubljeni. Plojke su s obje strane prileglo dlakave. Listovi stabljike stoje po tri u pršljenu, malo iznad sredine stabljike, njihove su peteljke kratke i stršeće dlakave, a plojke su im trodijelne, izgledom slične plojkama prizemnih listova. Stabljika je uspravna, gotovo bijelo pustenasto dlakava, nerazgranjena i na vrhu nosi jedan uspravan cvijet (rjeđe 2). Cvijet promjera 4–7 cm pravilan je i dvospolan, a stoji na prileglo dlakavoj cvjetnoj stapci. Njegovo ocvjeće je sastavljeno iz 5 široko ovalnih ili naopako jajastih, potpuno bijelih ili s unutarnje strane ružičasto nahukanih listova ocvjeća, koji su s vanjske strane bijelo prileglo dlakavi, a na vrhu tupi ili plitko izrubljeni. Prašnika ima mnogo, znatno su kraći od listova ocvjeća, a njihove su prašnice žute. U cvijetu se nalazi velik broj slobodnih plodnih listova, od kojih svaki sadrži jajasto-kuglastu plodnicu s jednim sjemenim zametkom. Plodovi su jednosjemeni oraščići, dugi do 3 mm, s vanjske strane gusto bijelopustenasto dlakavi, a na vrhu s kratkim kljunom. Velika šumarica je pokazatelj toplih, polusvijetlih i suhih staništa, slabo kiselih do slabo bazičnih i dušikom siromašnih tala. Cvate od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=16. Svojta pripada subpontskom flornom elementu (HORVAT et al. 1974). Ponekad se koristi kao ukrasna biljka, a zabilježena je i kao otrovna za sisavce. Rod Anemone zastupljen je u hrvatskoj flori s 10 vrsta.
- Staništa
 C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice
- Obrazloženje (staništa i ekologija)
 Raste u termofilnim šikarama, prorijeđenim šumama, na njihovim rubovima, na rubovima oranica u području termofilnih šuma, uz grmlje na suhim travnjacima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 41.7 Termofilne kontinentalne i submediteranske hrastove šume, 41.8141 Ilirske kontinentalne šume crnoga graba i hrasta medunca, 34.4 Termofilne zajednice šumskih rubova (Trifolio-Geranietea), 82.2 Rubovi oranica. Global Land Cover Characterization/Species Survival Commission. 22. šume širokolistača umjerenih područja
- Duljina generacije
 -
- Veličina i trend populacije
 ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; nesigurna procjena populacijskog trenda
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
 Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, + (izumrla) Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Srbija i Crna Gora (Srbija - S), Makedonija, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Švedska, uključujući Öland i Gotland, + (izumrla) Slovenija. Srednja i istočna Europa, sežući do jugoistočne Švedske i sjeverno-središnje Francuske.
- Nacionalna rasprostranjenost
 Gornjoposavska, zagorska i gornja podravsko-međimurska mezoregija, sjevernoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Prigorje istočnoga dijela Medvednice (iznad Čučerja, Planine, Mačji Kamen i dr.), Budinščina i G. Konjščina u Hrvatskom zagorju, Tonimir kraj Varaždinskih toplica, Križ u Moslavini, Podvelebitsko primorje (okolica Senja, Vratnik).
 - Rasprostranjenost: 
- Sistematika
- Razred
 Magnoliopsida
- Podrazred
 -
- Nadred
 -
- Red
 Ranunculales
- Porodica
 Ranunculaceae
- Sinonimi
 
- Taksonomski izvori
 Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
 Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
 Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
 
- Ostala hrvatska imena
 ovčje runo, šumarica
- Strana imena
 grosses Windröschen (njemački), anemone silvestre (talijanski), Snowdrop Windflower (engleski), anémone des forets (francuski), divja vetrnica (slovenski)
- Locus typicus
 -
- Bibliografija
- 
                            · DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
 · FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
 · HIRC, D. (1903): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 155:49–158.
 · HORVAT, I., GLAVAČ, V., ELLENBERG, H. (1974): Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Bd. 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
 · HULINA, N. (1994a): Flora istočnog dijela Medvednice. In Trinajstić, I. ed.: Simpozij – Pevalek: Flora i vegetacija Hrvatske, zbornik radova sa skupa održanog u povodu stote obljetnice rođenja hrvatskog botaničara akademika Ive Pevaleka (1893.–1967.) u Koprivnici 20.–22. svibnja 1993. godine. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće »Hrvatske šume« Zagreb, Uprava šuma Koprivnica, Koprivnica-Zagreb, 35–41.
 · KLINGGRÄFF, H. (1861b): Die in der Umgegend von Agram in Croatien vorkommenden Pflanzen. Linnaea 2:6–49.
 · MARKOVIĆ, LJ. (1994a): Anemone sylvestris L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 19–20.
 · NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
 · ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
 · SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.