CRVENI POPIS
Natrag 
            -
stepski sokol
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija 
Gnijezdeća populacija 
Šifra
 HRCP002428
Kategorija ugroženosti s kriterijem
                
                                     
                    (CR D)
                            
Datum procjene 
                
                31.12.2013.
            
Prethodne procjene  
                                                            
                            
Citat
                
                                    Grlica, I. (2013): Falco cherrug J.E.Gray, 1834 (HRCP002428). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2428. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
                                
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i) 
 Ivan Darko Grlica
 
- Suradnik/ci 
 
- Obrazloženje procjene 
 -
 
- Globalna procjena
 Osjetljiva VU A2bcd+3cd+4bcd ver 3.1 (BirdLife International 2010)
- Europska procjena
 Nije procjenjivana - NE
- Mediteranska procjena
 Nije procjenjivana - NE
- IUCN razlog promjene
 Nema promjene kategorije
- Napomena uz razlog promjene
 -
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
 -
- Korištenje
 -
- Ugroze i njihovi učinci
 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola
- Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
 Intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se kvaliteta staništa stepskog sokola u Hrvatskoj. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Krađom jaja ili mladih ptica iz gnijezda radi držanja u zatočeništvu (DT 5.1.2) dodatno se smanjuje brojnost stepskog sokola.
- Postojeće mjere očuvanja
 -
- Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
 Zaštićen je zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
- Potrebne mjere očuvanja
 1.1. Zaštita područja/površine, 3.2 Oporavak vrste, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
- Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
 Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 2.1) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite, kao što su postavljanje platformi za gniježđenje (CA 3.2.), zaštita od uznemiravanja na gnjezdilištu i sprečavanje krađe jaja ili mladih iz gnijezda (CA 1.1., CA 5.4.) te osigurati njihovu provedbu. Poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva u Hrvatskoj (CA 5.3., 6.3., 6.4.) potrebno je očuvati hranilišta i potencijalna gnjezdilišta ove vrste u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica tijekom čitavoga godišnjeg ciklusa. Provedbom mjera za minimiziranje negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.) potrebno je smanjiti smrtnost uzrokovanu kolizijom ili elektrokucijom.
- Potrebna istraživanja
 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
- Obrazloženje (potrebna istraživanja)
 Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju, selidbu te uzroke ugroženosti stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 2.1) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite.
- Biologija vrste
- Opis
 -
- Staništa
 -
- Obrazloženje (staništa i ekologija)
 Prebivaju u otvorenim predjelima s raštrkanim drvećem i niskim biljem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Nisu druževni. Gnijezde se na golim stijenama ili u starim gnijezdima drugih ptica (škanjaca, orlova, lešinara, gavranova, sivih vrana i sl.), visoko na drveću, a u posljednje vrijeme i na stupovima dalekovoda. Monogamni su, veze traju tijekom gnijezdeće sezone ili duže, ponekad i doživotno. U pologu obično ima 3 – 5 jaja. Inkubacija traje 28 – 30 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni sa 40 – 45 dana, a 30 – 45 dana kasnije postaju samostalni. Hrane se pretežito sitnim do srednje velikim sisavcima (osobito glodavcima: voluharicama, hrčcima, tekunicama, zečevima), iako su ptice (i lokalno gmazovi) također važan plijen. Lovi ptice od veličine ševa i pastirica do čaplje ili droplje; ali uglavnom love plijen srednje veličine (čvorci, vivci i golubovi). Love na otvorenim staništima, a primjenjuju različite tehnike lova. Kad love plijen na tlu, obično ga traže za niskoga leta ili kruženja, ponekad i sa strška. Na plijen koji leti obrušavaju se, nastojeći ga iznenaditi.
- Duljina generacije
 -
- Veličina i trend populacije
 -
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
 Rasprostranjen je u istočnoj Europi i Aziji. Opisane su dvije podvrste od kojih se nominalna gnijezdi u istočnoj Europi i jugozapadnoj Rusiji, istočno do Altaja. Ptice istočnoeuropske populacije su selice, dok su ptice srednjoeuropske populacije djelomične selice. Zimuje u južnoj Europi i na području od sjeveroistočne Afrike do sjeverozapada Indije.
- Nacionalna rasprostranjenost
 Gnjezdarica je istočne Slavonije (Mikuska i Mikuska 1994, I. D. Grlica). Intenzivnim istraživanjima provedenim od 2007. do 2011. u Slavoniji pronađena su gnijezda tri para na području između Ernestinova i Tovarnika te u jugozapadnom dijelu Baranje (I. D. Grlica). Za tih je istraživanja tijekom sezone gniježđenja u više navrata odrasla ptica viđena u blizini Vukovara te je vrlo vjerojatno da se i na tom području gnijezdi jedan par. Zbog nepristupačnog, tj. miniranog terena to područje nije bilo moguće detaljno istražiti. U Posavini, na Mokrom polju (Schneider 1989) i kod Novske (K. Leskovar), postoji više opažanja koja upućuju na vjerojatno gniježđenje. Prema recentno prikupljenim podacima, hrvatsku populaciju procjenjujemo na 3 – 5 parova. Izvan panonske Hrvatske mali je broj recentnih viđenja: jedna ptica zabilježena je u travnju 1985. u kanjonu Male Paklenice i obližnjim Selinama (Stipčević i Lukač 1997) te jedna ptica krajem rujna 2007. u Konavoskom polju (D. Dender). Satelitskim je praćenjem, međutim, utvrđeno da preko Hrvatske redovito prelijeću ptice iz znatno brojnije mađarske populacije, a ukupna preletnička populacija procijenjena je na 30 – 50 ptica (M. Prommer).
 - Rasprostranjenost: 
- Sistematika
- Razred
 Aves
- Podrazred
 -
- Nadred
 -
- Red
 Falconiformes
- Porodica
 Falconidae
- Sinonimi
 
- Taksonomski izvori
 Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
 Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
 SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
 
- Ostala hrvatska imena
 
- Strana imena
 Saker Falcon
- Locus typicus
 -
- Bibliografija
- -