CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Eleocharis carniolica Koch (FOTO J. Topić)

kranjska jezernica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002530

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Eleocharis carniolica W.D.J.Koch (HRCP002530). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2530. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: zbog regulacije vodotoka gotovo su potpuno nestali poplavni sprudovi, stanište te svojte. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje, 3.2.5. Nestanak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. Na popisu je Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) i popisu Emerald Network programa. Navedena je u popisu ugroženih svojti središnje Europe (Recommendation No. 44, Council of Europe, ANONYMUS 1995) i direktive o staništima (Anonymus 1992, Appendix IIb i Appendix IVb).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 5.4.1. Međunarodna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kranjska jezernica je gusto busenasta, zeljasta i višegodišnja biljka bez vriježa, visoka 10–20 cm. Stabljike su zaobljeno četverouglaste, tanke, promjera 0,5 mm. Vanjski rukavci su tamni ili purpurni. Cvjetovi dolaze u klasu dugom 5–7 mm. Stilopodij je konično-cilindričan, tanak (1/4 roške) i dvostruko duži od roške. Čekinje na ocvjeću su malo duže od roške. Ostali podaci o svojti. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Prema tipu rasprostranjenosti je jugoistočno-europska biljka. Koristi se kao bioindikator (ANONYMUS 1992).
  • Staništa
    A.2.7.1.3. Neobrasle muljevite riječne obale
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Biljka raste na poplavnim sprudovima slatkovodnih stajaćica i tekućica. Stanište je povremeno pod vodom, a povremeno suho. Eleocharis carniolica zabilježena je u zajednicama razreda Isoëto-Nanojuncetea, reda Isoëtetalia i to u primorskoj svezi Fimbristylion bisumbellatae i kontinentalnoj Nanocyperion. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 24.52 Eurosibirske jednogodišnje zajednice muljevitih riječnih obala, 24.53 Mediteranske zajednice muljevitih riječnih obala. GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Sjevernoprimorska i južni dio srednjoprimorske mezoregije, goranska i lička mezoregija, te pokupska mezoregija. Lokaliteti: Bakarac, Brseč, Brušane, Divoselo, Drvenik, Fužine, okolica Gospića, Grobnik, okolica Karlovca, Klančina, Kukuljan, Lepe-ničko jezero (usmeno priopćenje J. Topić), Mala Buna, Martinščica, Oštra,Š[iljakovina, Velebitske Oštarije, Žakalj.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    kranjska sita (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    ŠEGULJA, N. (1974a): Biljni pokrov Vukomeričkih gorica. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.