CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Glaucium flavum Crantz (FOTO S. Bana)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

primorska makovica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002535

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A1ac+4ac; B2b(ii,iii,iv))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Šegulja, N., Nikolić, T., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Glaucium flavum Crantz (HRCP002535). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2535. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Nedeljka Šegulja
    Toni Nikolić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: uništavanje staništa antropogenim utjecajem na niska, pjeskovita i šljunkovita morska žala, naročito izražen u ljetnim mjesecima u tijeku turističke sezone; urbanizacija. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.3. Turizam, 1.3.4.Infrastruktura (ceste, nasipi, dalekovodi).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane. NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 03.08.1999.).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Primorska makovica je dvogodišnja (ili višegodišnja) biljka, visine 30–50 cm. Stabljika je najčešće bogato razgranjena, a njezine grane strše i nose više izmjenično raspoređenih listova. Čitava je biljka (stabljika i listovi) modro nahukana, bradavičasto hrapava ili gola. Prizemni listovi u rozeti su duboko perasto linearno krpasti, a listovi stabljike su jajasti, okruglasti, urezano krpasti, pri dnu srcoliki i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima listova i terminalno na ogranacima. Žuti cvjetovi su pojedinačni, na kratkim, najčešće dlakavim, stapkama, u promjeru 5–7 cm. Ocvjeće je dvostruko i sastoji se od dva gola ili mekano čekinjasto dlakava lapa, koji brzo nakom otvaranja cvijeta otpadaju, i od 4 okruglaste latice. Plod je tobolac, dug 15–20 cm i bradavičasto hrapav. Sjemenke su jajasto-bubrežastog oblika. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Broj kromosoma je 2n=12. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Pripada južnoeuropskom flornom elementu (južnoeuropsko–atlantska biljka). U nekim je područjima Europe ukrasna biljka (naturalizirana). Otrovna je, osobito za sisavce, a u nekim se zemljama upotrebljava kao izvor glaucina za medicinske potrebe.
  • Staništa
    F.2. Pjeskovita morska obala, F.3. Šljunkovita morska obala
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uobičajeno se pojavljuje na niskim pjeskovitim i šljunkovitim morskim obalama, kao sastavni element vegetacije morskih žalova i karakteristična vrsta asocijacije Euphorbio-Glaucietum flavi (Ammophilion, Ammophiletalia, Ammophiletea). Zabilježena je kao efemerofit u kontinentalnom području, udaljenom od mora, kao npr. u sastavu ruderalne flore (u blizini Zagreba, HODAK 1957) (također u Italiji). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 16.1 Pješčane plaže, 16.21121 Mediteranske primarne sipine (Ammophilion arundinaceae), 17.23 Tetijski šljunkoviti žalovi s organskim nanosima bogatim dušikom (Euphorbio-Glaucietum flavi). GLCC/SSC. 3.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Danska, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Krim), Sardinija, Crna Gora, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, (Češka + ?Njemačka, Švicarska). Obalna područja južne i zapadne Europe, sjeverno do južne Norveške.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti: Badija, Baška Voda, Cres, Dubrovnik–kotar (Dalmacija), Gavranić, Hvar, Istra (nekoliko nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Jablanac, Jablanačka draga, Jaz, Klačenica, Korčula, Košljun, Kraljevica, Krapanj, Labinština, Lošinj, Makarsko primorje, Mali Lošinj, Maračol, Martinščica, Mimica, Mljet, Molat, Murter, ušće Neretve, Nerezine, Novi, Osor, Pag, Palagruški otoci, Pelješac, Pisk, Plomin, Prvić, Rab, Rabac, okolica Rijeke i Senja, Unije, Velapin, Vrbnik (Krk), Zaostrog, Zagreb (? HODAK 1957), Zavratnica, Zlarin.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Papaveraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Dumoulin, E. (1996). Checklist of the plants in the beach and dune area at Heist West [Inventarisatie van de planten uit het strand-duingebied te Heist West]. De Strandvlo 16(1): 19-30
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
    USDA Natural Resources Conservation Service (NRCS) PLANTS Database (2021btj), https://plants.usda.gov/home/plantProfile?symbol=GLFL
  • Ostala hrvatska imena
    morska makovica, mak polemorski, kostenjača, morski mak, rogati mak, rogati makalj, rosopas morski, rusopas morski
  • Strana imena
    Horned-Poppy (engleski), Sea-Poppy (engleski), glauciere jaune (francuski), gelber Hornmohn (njemački), rumena ceduljka (slovenski), papavero cornuto (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn.Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
    BARČIĆ, B. (1974): Flora otoka Badije. Acta Bot. Croat. 33:191–203.
    BORBÁS, V. (1878): Excursionen auf die Inseln Arbe und Veglia. Oesterr. Bot. Z. 28(2):64–70.
    DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HIRC, D. (1910c): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 181:1–52.
    HIRC, D. (1913a): Proljetna flora otoka Raba. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 198:65–99.
    HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
    HIRC, D. (1916a): Prilozi flori otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 215:82–105.
    HODAK, N. (1957): Glaucium flavum Crantz u široj okolici Zagreba. Acta Bot. Croat. 16:129–132.
    HORVATIĆ, S. (1931d): Istraživanje vegetacije otoka Paga u god. 1931. Ljetopis JAZU 44:130–139.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97.
    JASPRICA, N., KOVAČIĆ, S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula. Nat. Croat. 6(4):381–407.
    KORICA, B., LOVRIĆ, A. Ž. (1979): Ekologija i zaštita obalnih psamofita sjeveroistočnog Jadrana. In Rauš, \. ed.: Drugi kongres ekologa Jugoslavije. Knjiga prva. Savez društava ekologa Jugoslavije, Zagreb, 205–215.
    MORTON, F. (1912c): Die Vegetation der norddalmatinishen Insel Arbe im Juni und Juli. Oesterr. Bot. Z. 62(7):262–267.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    NEUGEBAUER, L. (1875b): Aufzählung der in der Umgebung von Pola wachsenden Pflanzen. Oesterr. Bot. Z. 25(7):235–241.
    PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
    PANDŽA, M. (1998a): Flora of the island of Zlarin. Nat. Croat. 7(1):59–78.
    PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prviš. Nat. Croat. 7(4):321–339.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
    REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K. (1852a): Reiseflora aus Süd – Croatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(43):337–340.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N. (1981): Analiza flore sjeveroistočnog dijela Labinštine. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 7(2):95–112.
    TIR, L. (1981): Obala pod Biokovom. Acta Biokov. Radovi o prirodi biokovskog područja 1:203–206.
    TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
    TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.