CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Marrubium peregrinum L. (FOTO J. Topić)

razgranjena marulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002567

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4ac; B1b(ii,iii,v)+2b(ii,iii,v))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Marrubium peregrinum L. (HRCP002567). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2567. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: suhi travnjaci s ruderalnim utjecajem, rasprostranjeni na istočnom rubu Hrvatske, u zoni šumske vegetacije Aceri tatarici-Quercion gotovo su nestali ili pretvaranjem u oranice, ili u progresivnoj vegetacijskoj sukcesiji. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.1.3. Promjene u poljoprivredi, 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Razgranjena marulja je trajnica visine do 60 cm. Stabljika je uspravna, za porodicu karakteristična kvadratna presjeka, ima stršeće bočne grane i priljubljeno je dlakava. Listovi su ovalni ili jajasti, pri bazi klinasti, na rubu nazubljeno-pilasti, s obje strane bijelo pustenasti, a peteljka im je kraća od plojke. Do 10 bijelih cvjetova nalazi se u prividnim pršljenima koji su razmaknuti duž glavne i pokrajnih stabljika. Vjenčić je bijeli i dulji od zubaca čaške. Prema životnom je obliku hamefit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=34. Biljka ima ljekovita i otrovna svojstva. Prema flornom elementu je jugoistočnoeuropskopontska vrsta. Rod je u Hrvatskoj flori zastupljen s tri vrste, te se uz M. peregriunum L. pojavljuju M. incanum Desr. i M. vulgare L.
  • Staništa
    C.3.1. Subkontinentalni suhi travnjaci, I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Biljka raste na toplim, suhim, otvorenim staništima (heliofit), na praporu, u stepolikoj travnjačko-ruderalnoj vegetaciji (umjereno ruderalno stanište), unutar sastojina koje pripadaju svezi Marrubion peregrini Slavnić 1951, a uz Marrubium peregrinum, kao karakteristične vrste i sveze, reda Onopordetalia dolaze još Centaurea solstitialis L., Centaurea micranthos S. G. Gmel., Onopordon acanthium L., Sisymbrium orientale L. i Lactuca serriola L., a od pratilica su brojnije zastupljene Melica transsilvanica Schur, Achillea millefolium L., Dichanthium ischaemum (L.) Roberty, Aegilops cylindrica Host, Dactylis glomerata L. i dr. Gdjegdje se može naći i na malim fragmentima travnjačke vegetacije koja pripada redu Festucetalia valesiacae. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 87.2 Ruderalne zajednice, 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada, [Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Krajnji istok istočno-panonske makroregije. Lokaliteti: Samo u istočnoj Hrvatskoj, uz Dunav, od Iloka do Vukovara. Navođenje svojte u drugim područjima i ranijem razdoblju je dvojbeno ili netočno.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Lamiales
  • Porodica
    Lamiaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    razgranjeni tetrljan, smradačina bila, smradejna bila
  • Strana imena
    fremder Andorn (njemački)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • HIRC, D. (1908a): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 173:38–136.
    PETTER, F. (1852d): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(8):58.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1857): Syllabus florae Croaticae. Zagreb.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.