CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

jednogodišnja nevenka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002601

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4ac; B1ab(i,ii,iii)+2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Xeranthemum annuum L. (HRCP002601). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2601. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: raste na malim površinama od kojih su neke u Baranji uništene za vrijeme okupacije (1991.–1995.) pri gradnji ceste Zmajevac–Batina. Manje strme padine zaraštaju prirodnom sukcesijom drvećem i grmljem. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.4. Infrastruktura (ceste), 3.3.5. Gubitak staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere zaštite nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jednogodišnja nevenka ima stabljiku visoku 25–75 cm, razgranjenu od baze, i s nekoliko gotovo uspravnih grana. Listovi imaju dimenzije 20–60 x 2–8 mm, linealni su do ovalni te bijelo pustenasti, naročito odozdo. Cvat glavica promjera 30–50 mm nalazi se na dugoj stapci.Vanjski i srednji pricvjetni listovi su ušiljeni i glatki, a unutarnji su 17–25 mm dugi, ovalni, stršeći i svijetloružičaste (samo rijetko, bijele) boje. Fertilnih cvjetova ima 70–120. Roška je duga 4–5 mm. Papus se sastoji od 5 ljusaka koje su otprilike jednako velike kao i roška. Pokazatelj je slabo kiselih tala (pH 4,5–7,5, nikada vrlo kiselih, ponekad neutralnih do slabo bazičnih), siromašnih (hranivom siromašna, uglavnom ne dolaze na tlima s dobrom i jako dobrom hranivošću), s osrednjom količinom humusa. Biljka je svjetla (povremeno podnosi manju zasjenu), uglavnom rasprostranjena na toplijim staništima južne Europe unutar umjerenokontinentalne klime. Podnosi velike temperaturne razlike, niske zimske temperature i malu vlažnost zraka, ali izbjegava područja dužeg zadržavanje snijega. Izraziti su pokazatelji suhoće (uglavnom na vrlo suhim tlima; na mokrim tlima ih nema). Prema životnom obliku je terofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=12. Pripada jugoistočnoeuropsko-pontskom flornom elementu.
  • Staništa
    C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Biljka raste na strmim prapornim obroncima uz Dunav. Staništa su suha i topla, obrasla vegetacijom iz sveza Marrubion peregrini (red Onopordetalia, razred Chenopodietea) i Festucion rupicolae (red Festucetalia valesiacae, razred Festuco-Brometea). Stanište prema CORINE klasifikaciji: 87.2 Ruderalne zajednice, 34.3 Trajni gusto obrasli travnjaci i srednjoeuropske stepe (Festuco-Brometea). GLCC/SSC. 10, 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Srbija, [Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Baranjska mezoregija, mezogorje slavonskog me|urječja, zagorska mezoregija. Lokaliteti: Batina, Eminovac, okolica Kalnika, Požega, Vinica (vjerojatno podatak o uzgoju), Zmajevac. Navodi se općenito i za primorje (Rossi 1930, Vukotinovićć 1881), no kako nema potvrđenih nalaza, vjerojatno je riječ o zamjeni svojti.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asterales
  • Porodica
    Asteraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    (1753). Species Plantarum. Pl. 2.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    jednogodišnja poljska metla
  • Strana imena
    Immortelle (engleski), enoletni suhocvet (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1985): Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasn. Šumske Pokuse 23:223–352.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    VUKOTINOVIĆ, L. F. (1881): Pleme Sucvjetakah (Compositae) u Hrvatskoj dosad našastih. Poseban otisak. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 58:53–170.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.