Strane invazivne vrste u Hrvatskoj: ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.)

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja biljka koja može narasti do 150 cm visine. Njezina je stabljika dlakava, izbrazdana, često crvenkasta i u gornjem dijelu razgranata. Budući da su joj listovi slični listovima obična pelina (Artemisia vulgaris L.), u narodu se naziva i pelinolisni limundžik. Ti su listovi prepoznatljivog oblika, perasto urezani, s uskim, nazubljenim segmentima. Za razliku od brojnih drugih biljaka iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae) koje imaju privlačne cvatove različitih boja, cvjetovi su ambrozije skupljeni u male i neugledne cvatove. Plodovi koji nastaju jesu roške s 5-7 zubića, velike (odnosno male) samo tri mm, a samo jedna biljka može ih proizvesti i 6000 godišnje.

Točno područje prirodne rasprostranjenosti ambrozije nije poznato, ali smatra se kako je to Sjeverna Amerika od Meksika do Kanade. Danas je široko rasprostranjena u Europi, Aziji, Australiji i Južnoj Americi. U Europu je slučajno unesena još sredinom 19. stoljeća sa sjemenkama crvene djeteline i žitarica. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. godine u okolici Pitomače, zbog čega je jedno od njezinih narodnih imena i partizanka. Od prvog nalaza pa do danas ambrozija se raširila gotovo čitavom Hrvatskom, „najžešće“ pogađajući upravo središnji i istočni dio Hrvatske. Ona zauzima sva otvorena staništa na koja je utjecao čovjek, a u posebno velikim populacijama pojavljuje se na zapuštenim obradivim površinama i uz njihove rubove, uz ceste i pruge itd.

Ambrozija, kao jedna od 100 najgorih europskih invazivnih vrsta, Europa osvaja brzinom od 6 do 20 km godišnje, šireći se iz centara „zaraze“ među kojima je i Hrvatska. Zbog takva su se širenja u posljednjih desetak godina koncentracije njezina peluda u zraku udeseterostručile. Peludna zrnca ambrozije jedan su od najjačih alergena: alergijsku reakciju kod izrazito osjetljivih osoba može uzrokovati već 30 zrnaca po kubičnom metru zraka. Ambrozija cvate u ljetnim mjesecima (s vrhuncem u kolovozu), a koncentracija je peluda najveća za suhih dana i to sredinom dana.

Kako bi se razumijevanje i svijest o problemu ambrozije povećali, proglašen je Međunarodni dan ambrozije koji se obilježava svake godine na prvu ljetnu subotu. Sve više truda ulaže se i u uklanjanje ambrozije , a u Hrvatskoj su doneseni i zakonski propisi koji na to obvezuju. Jedino kontinuirani napori mogu dovesti do rezultata, pri čemu je najučinkovitije mehaničko uklanjanje (čupanje) ili uporaba herbicida.