Usluge ekosustava

22.11.2017.

Strategija EU za bioraznolikost do 2020. godine sadrži šest ciljeva s 20 odgovarajućih akcija za njihovo ostvarenje. Cilj 2 usmjeren je na usluge ekosustava i zemlje članice obvezuje da do 2020. godine očuvaju i unaprijede ekosustave i njihove usluge kroz uspostavu zelene infrastrukture te obnove najmanje 15 % degradiranih ekosustava. Akcija 5 ovog cilja zahtjeva od zemalja članica da, uz pomoć i podršku Komisije, kartiraju i procjene stanje svojih ekosustava i njihovih usluga do 2014. godine, te da procjene njihovu ekonomsku vrijednost i djeluju u smjeru integracije ovih vrijednosti u sustav ekonomskih obračuna i izvještaja na europskoj i nacionalnoj razini do 2020. godine.

Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17) također naglašava važnost kartiranja usluga ekosustava. Unutar strateškog cilja 4 (povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi) kao posebni cilj (4.3) navodi: Vrednovati i kartirati usluge ekosustava u svrhu procjene njihovog stanja i poboljšanja te uz njega veže sljedeće aktivnosti i indikatore:

Aktivnosti	Pokazatelji provedbe
4.3.1 Kartirati usluge ekosustava i napraviti analizu stanja ekosustava	Revidirana karta usluga ekosustava na nacionalnoj razini. Izrađena lista prioriteta za obnovu i poboljšanje ekosustava i njihovih usluga.
4.3.2 Na dodatnim pilot područjima procijeniti ekonomsku vrijednost usluga ekosustava	Broj pilot područja na kojima je procijenjena ekonomska vrijednost određenih usluga ekosustava.
4.3.3 Poticati nacionalnu međusektorsku interdisciplinarnu suradnju po pitanju usluga ekosustava	Uspostavljena međusektorska radna grupa.
4.3.4 Poboljšati stanja ekosustava i njihovih usluga	Broj razvijenih i provedenih međusektorskih projekata za poboljšanje stanja.
4.3.5 Podići razinu znanja unutar sektora zaštite prirode i među ostalim sektorima o uslugama ekosustava	Broj djelatnika sektora zaštite prirode educiran o kartiranju usluga ekosustava, procjeni stanja i vrednovanja

Do sada je na području Republike Hrvatske obavljeno tek nekoliko studija iz područja usluga ekosustava kao npr. „Vrednovanje doprinosa ekosustava Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit gospodarskom rastu i boljitku čovjeka“ (Flores M., Ivičić I.; 2011) i „Studija o vrednovanju slatkovodnih usluga ekosustava Hrvatske“ (Pithart D., Petrov Rančić I., Kutleša P., Duplić A.; 2014).

Prva studija izrađena na nacionalnoj razini pod nazivom „Kartiranje i procjena ekosustava i njihovih usluga u Hrvatskoj“ (Mapping and assessment of ecosystems and their services in Croatia) donijela je kartu ekosustava Hrvatske. Karta je izrađena na temelju baze zemljišnog pokrova CLC 2012, sukladno predloženoj metodologiji Europske komisije (Maes i sur., 2013., MAESWorkingPaper), prema kojoj se pojedinim CLC klasama pridruže odgovarajuće klase EUNIS klasifikacije staništa (EUNIS habitats classification) iz koje se izvedu klase ekosustava.

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu 2018. godine provela projekt pod nazivom "Tršćaci - vrednovanje usluga slatkovodnih ekosustava", financiran darovnicom Eurostata 2017 kroz modul „Knowledge innovation project on accounting for ecosystems“. Cilj projekta je bio provesti procjenu vrijednosti usluga jednog ekosustava na području Republike Hrvatske u kojoj će naglasak, osim na ekonomske vrijednosti ovog ekosustava, biti na testiranju novih metoda za procjenu vrijednosti ekosustava te na višeslojnoj popularizaciji ovog pristupa u stručnim i znanstvenim istraživanjima u Republici Hrvatskoj.