Georaznolikost
Pojam georaznolikost podrazumjeva raznovrsnost stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, sedimenata i tla zajedno s prirodnim procesima koje ih stvaraju i mijenjaju danas i tijekom geološke prošlosti.
Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje, fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina, bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori, minerali nas iznenade kristalizacijom u pravilnim geometrijskim oblicima, prekrasnim bojama i iznimnim sjajem, vulkani i danas pokazuju silinu i prevrtljivost užarene Zemljine unutrašnjosti, odnosno možemo pratiti razvoj života na Zemlji, klimatske promjena i uvjete, procese stvaranja planina, oceana i kontinenata.
O geološkoj podlozi ovisi kakvo će biti tlo, gdje će se pojaviti voda, kamo će teći potoci i rijeke, gdje će se izdići planine, a gdje nastati špilje i jame. I tako, u stvari, georaznolikost utječe na sav živi svijet.
Značaj georaznolikosti
Iako očuvanje geoloških i geomorfoloških vrijednosti ima dugu tradiciju danas najveću ulogu u vrednovanju i zaštiti prirode ima bioraznolikost, u prvom redu zbog očuvanja vrsta i staništa. S vremenom se uvidjelo da je georaznolikost prirodni čimbenik na kojem se temelji cjelokupna biološka i krajobrazna raznolikost i da, s punim pravom, zaslužuje ravnopravan položaj.
Georaznolikost utječe na naše živote kroz različite prirodne, ekonomske i društvene čimbenike a njezinu važnost možemo sagledati kroz:
- Suštinsku ili stvarnu vrijednost (nerazdvojiv dio prirode bez utjecaja čovjeka)
- Znanstvenu i obrazovnu vrijednost (znanstvena istraživanja, praćenje stanja, očuvanje, edukacija, obrazovanje)
- Kulturnu vrijednost (kulturna i graditeljska baština, dio folklora, arheološka/povijesna, duhovna)
- Estetsku vrijednost (očuvanje krajobraza, rekreacija, umjetnička inspiracija)
- Ekonomsku vrijednost (eksploatacija mineralnih sirovina, fosilna goriva, fosili, minerali, energija)
- Funkcionalna vrijednost (turizam i rekreacija, usluge ekosustava)
Literatura:
Gray, M. (2004) Geodiversity: Valuing and Conserving Abiotic Nature. John Wiley & Sons, LTD., West Sussex, England.
Prijetnje georaznolikosti
Postoji više razloga zbog kojih je potrebno očuvati georaznolikost. U prvom redu to je neobnovljivost i podložnost trajnom oštećivanju i uništavanju, zatim fragmentacija lokaliteta, gubitak otkrivenosti i vidljivosti, gubitak pristupa, prekid prirodnih procesa te onečišćenje.
Ljudsko djelovanje predstavlja jednu od najvećih prijetnji georaznolikosti svojim namjernim ili nenamjernim djelovanjem.
Eksploatacijom mineralnih sirovina otvaraju se značajni profili koji geolozima daju nova saznanja i spoznaje o postanku stijena i procesima koji su se odvijali tijekom Zemljine prošlosti, dok se s druge strane eksploatacijom nepovratno gube vrijedna područja.
Širenje građevinskih područja, ilegalna gradnja te izgradnja prometnica dovode do narušavanja prirodnog izgleda krajobraza, geomorfoloških procesa ali i vrijednih nezaštićenih izdanka te potiču i aktivaciju prirodnih procesa poput klizišta koji predstavljaju opasnost za ljude i okolinu.
Kako se gotovo polovica Hrvatske nalazi u kršu veliki problem predstavlja onečišćenje podzemlja različitim gospodarskim granama (industrija, energetika, poljoprivreda, rudarstvo) kao i nepročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava, ali i regulacija vodenih tokova, izgradnja hidroelektrana i akumulacija koji mogu imati štetan utjecaj na prirodne procese te biljni i životinjski svijet.
Neodgovorno sakupljanje i namjerno uništavanje fosila i minerala (posebice u speleološkim objektima) prijetnja je georaznolikosti koju je potrebno bolje zakonski regulirati.
I sami prirodni procesi poput erozije, abrazije i zaraštavanja mogu utjecati na očuvanje georaznolikosti.
Adekvatnom zakonskom zaštitom, pravilnim upravljanjem ali i podizanjem svijesti o njezinoj vrijednosti samo su neke od mjera kojima ju možemo očuvati.
Potrebno je naglasiti da se očuvanjem georaznolikost utječe se i na očuvanje i zaštitu bioraznolikosti.
Literatura:
DZZP (2014): Izvješće o stanju prirode 2008–2012 - nacrt, Zagreb
Hrvatski Sabor (2017): Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017 do 2025 (NN 72/17)