Izvješća

Izvješće se izrađuje prema podacima iz baze Registra onečišćavanja okoliša (ROO) sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša (NN 03/22) na temelju podataka verificiranih od strane nadležnih tijela županija i Grada Zagreba. Sadržajno, podaci se prikazuju za razinu županija kao i ukupno za razinu države po tematskim cjelinama (zrak, vode, tlo i otpad). Pravilnikom su propisani obvezni sadržaj, metodologija i način vođenja registra te način i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka. Podaci dostavljeni unutar aplikacije ROO prikupljeni su elektronski putem propisanih obrazaca, koji su uz ostale priloge sastavni dio Pravilnika.

U skladu s navedenim propisom onečišćivači su obvezni dostaviti podatke u tekućoj godini za razdoblje prethodne kalendarske godine.

Obveznici dostave podataka sukladno čl. 21. Pravilnika, podatke dostavljaju do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu nadležnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu na čijem području se nalazi lokacija organizacijske jedinice.  Nakon utvrđivanja potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti prikupljenih podataka nadležno tijelo županija ima obvezu verifikacijom potvrditi provedenu kontrolu kvalitete podataka u elektroničkom obliku  do 15. travnja tekuće godine. Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT na osnovu verificiranih podataka izrađuje godišnje izvješće o podacima iz ROO te ga objavljuje na svojoj mrežnoj stranici do 1. listopada tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.

Godišnja izvješća:

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2023. godinu i prateći Pregled podataka na razini županija za 2023. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2022. godinu i prateći Pregled podataka na razini županija za 2022. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2021. godinu i prateći Pregled podataka na razini županija za 2021. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2020. godinu i prateći Pregled podataka na razini županija za 2020. godinu

Izvješće o podacima iz Registra onečišćavanja okoliša za 2019. godinu i prateći Pregled podataka na razini županija za 2019. godinu

Izvješća o podacima iz ROO:2018., 2017., 2016., 2015.,  2014.,  2013.,  2012.,  2011.,  2010.,  2009. i   2008.

Izvješća za 2007.g.: zrak, vode, komunalni otpad, proizvodni otpad

Ostala izvješća:

Izvješće o ispustima i uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz Registra onečišćavanja okoliša za 2022. godinu

Industrijski pritisci - pregled odabranih pokazatelja  (od 2017. do 2022. godine)

Izvješće o postrojenjima na krutu biomasu iz baze podataka Registra onečišćavanja okoliša Republike Hrvatske (ROO) za razdoblje 2017. - 2022. godine.

Izvješće o bioplinskim postrojenjima iz baze podataka Registra onečišćavanja okoliša Republike Hrvatske (ROO) za razdoblje 2017. - 2021. godine

Izvješće o ispustima i uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz Registra onečišćavanja okoliša za 2021. godinu

Industrijski pritisci - pregled odabranih pokazatelja (od 2017. do 2020. godine)

Izvješće o uređajima za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz Registra onečišćavanja okoliša za 2020. godinu

Pregled odabranih podataka sustava ROO: 2017.

Na temelju Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, (NN 44/14, NN 31/17, NN 4 5/17) te Pravilnika o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 139/14), postrojenja u RH dužna su prijaviti vrste i količine opasnih tvari (članak 10. Uredbe).

U skladu s člankom 12. Pravilnika Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT je na osnovu podataka koje prikuplja u bazi Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) dužan izraditi Izvješće o podacima iz Registra do 15. prosinca tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu. Navedeno izvješće Zavod je dužan objaviti na Internet stranici kako bi bilo dostupno javnosti. U Izvješću se nalaze informacije o Registru, prikazani su zadnji službeni podaci o područjima postrojenja u RH koja podliježu ovom zakonskom propisu („Seveso postrojenja“) te se daje ocjena provedbe sustava kao i ocjena dobivenih podataka za određenu kalendarsku godinu.

U prvom dijelu Izvješća prikazani su podaci na razini države, tj. zbirni pregledi operatera i područja postrojenja (ukupan broj; veće količine opasnih tvari; manje količine opasnih tvari. Obveznici Priloga II.A) te zbirni prikazi u RH prema djelatnostima te s osvrtom na prijavljene podatke po točkama Obrasca obavijesti iz Priloga II. Uredbe. U drugom dijelu dat je prikaz na razini županija, tj. područja postrojenja u županijama i Gradu Zagrebu koja su prijavila podatke, prema prijavljenim djelatnostima, sa prijavljenim vrstama i količinama opasnih tvari te grupama opasnih tvari.

Izvješća o podacima RPOT/OPVN: 2022., 2021., 2020.,  2019., 2018., 2017., 2016., 2015.,  2014.,  2013. i 2012.

Izvješća o podacima RPOT:  2011.,  2010. i  2009.

Pregled odabranih podataka sustava RPOT/OPVN za:  2017. ,  2020.,  2021.  i  2022. godinu.

Aktivnosti provedene u 2022. godini

Izvješćivanje u europsku bazu EU Registry provedeno je do zakonskog roka, 30. rujna svake kalendarske godine, za podatke prethodne godine. Podaci prikupljeni po više zakonskih propisa objedinjavaju se i kontroliraju unutar Registra onečišćivača Republike Hrvatske (RORH) te se putem generiranog formata izvješća šalju u bazu Europske okolišne agencije (EEA): Reporting Obligations Database (ROD) na EIONET-u (Europska informacijska i promatračka mreža). Zadnje izvješćivanje za podatke 2021. godine provedeno je 29. rujna 2022. godine.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode izradio je Izvješće o podacima iz baze podataka Registar onečišćivača Republike Hrvatske (RORH) za 2021. godinu. Registar je izrađen za potrebe ispunjavanja izvještajne obveze dostave podataka u EU Registry on Industrial sites (EU registar), sukladno Provedbenoj odluci Europske komisije 2018/1135/EU.
Izvješće prikazuje administrativne, opće te prostorne podatke velikih onečišćivača koji su obveznici prijave podataka, sukladno zahtjevima više EU propisa: Direktive o industrijskim emisijama (IED) u dijelu okolišnih dozvola, velikih uređaja za loženje, hlapivih organskih proizvoda i suspaljivanja otpada, Uredbe o E-PRTR, Seveso III direktive te propisa iz područja kakvoće zraka i klimatskih promjena u dijelu Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova - Registra Unije, hrvatski dio.

Izvješće RORH 2021.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode izradio je „Izvješće o podacima iz baze podataka Registar onečišćivača Republike Hrvatske (RORH) za 2020. godinu,

Izvješće RORH 2020.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode izradio je „Izvješće o podacima iz baze podataka Registar onečišćivača Republike Hrvatske (RORH) za 2017., 2018. i 2019. godinu.

Izvješće RORH 2017. - 2019.

Unutar provedbenih obveza vezanih uz Direktivu o industrijskim emisijama, 2010/75/EU (IED), državama članicama EU propisana je, putem Implementacijske odluke, nova obveza izvješćivanja o lokacijama onečišćivača (tzv. „velikim onečišćivačima“). U Izvješću su sadržane informacije o zakonskoj osnovi, propisanim ciljevima te prikazani podaci prikupljeni u aplikaciji RORH. Podaci se odnose na opće, administrativne i prostorne podatke onečišćivača u RH, a u obzir se uzima više propisa kako bi se sakupio točan i vjerodostojan broj istih.

Ovdje se pod pojmom „onečišćivač“ podrazumijevaju operateri te njihova postrojenja i sinonimi („organizacijske jedinice“ u bazi Registar onečišćavanja okoliša (ROO); „područja postrojenja“ u bazi Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari / Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN); te manje organizacijske cjeline (pogoni, uređaji) postrojenja kod velikih uređaja za loženje, hlapivih organskih spojeva i suspaljivanja otpada.

Izvješćivanje o industrijskim emisijama predstavlja važan alat za praćenje i mjerenje učinkovitosti politika zaštite okoliša. Danas se većina ovih podataka dostavlja elektronički u različite baze i sustave od strane država članica EU unutar propisanih rokova, ali ne i nužno uvijek na usporediv način. Različiti setovi podataka te njihovi trendovi osiguravaju davanje ključnih informacija, ali još uvijek u velikoj mjeri postoje odstupanja i nesigurnosti uzrokovane specifičnostima i kompleksnostima pojedinih traženih podataka.

U cilju prevladavanja neusklađenosti pojedinih setova podataka, uz istovremeno ostvarenje cilja uspostave i održavanja jedne baze podataka Europske komisije (EK) unutra koje bi se nalazili opći, administrativni i prostorni podaci svih postrojenja u Europskoj uniji, EK i Europska agencija za okoliš (EEA), unutar projekta „EU Registry“, tijekom 2015.-2106. izradile su projektni plan koji je za glavni cilj imao objedinjavanje svih općih,  administrativnih i prostornih podataka (te usklađenih s Inspire direktivom) svih onečišćivača EU te time osiguranje točnosti i sljedivosti podataka istih. razlog je bila spoznaja da je samo uz istovjetne opće i administrativne te prostorne podatke moguće provoditi kvalitetnu kontrolu kvalitete podataka iz područja emisija i ispuštanja onečišćujućih tvari u sastavnice okoliša te kretanja otpada. Dodatno se osigurava pojednostavljenje izvješćivanje iz područja industrijskih onečišćenja, uz istovremenu bolju kvalitetu, transparentnost i povezanost setova podataka. Navedeni projekt sastojao se od dva pod-projekta:

-    Uspostava EU registra o industrijskih lokacijama („EU Registry on Industrial Sites“; hrvatski naziv: Registar onečišćivača EU - RORH), u cilju dobivanja jedinstvenog referentnog seta podataka s identifikacijskim i administrativnim te prostornim podacima o industrijskim točkastim izvorima pokrivenim EU propisima o industrijskim onečišćenjima; i
-    Integracija tematskih izvješćivanja o podacima iz hrvatskog Registra onečišćavanja okoliša (ROO), (engl. European Pollutants Release and Transfer Registry, E-PRTR), sukladno čl. 7. PRTR Uredbe i Provedbenoj odluci te o velikim uređajima za loženje (engl. Large Combustion Plants, LCP) sukladno članku 72. IED, u cilju objedinjenog izvješćivanja o obveznicima E-PRTR–a i o velikim uređajima za loženje (set podataka E-PRTR&LCP).

Više i Direktivi o industrijskim emisijama (engl. Industrial Emission Directive, IED)

Industrijski proizvodni procesi čine značajan udio u ukupnom onečišćenju u Europi zbog svojih emisija onečišćujućih tvari u zrak, ispuštanja otpadnih voda i stvaranja otpada.

Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (Direktiva o industrijskim emisijama ili IED) glavni je instrument EU-a koji regulira emisije onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja. IED je usvojen 24. studenog 2010. Temeljen je na prijedlogu Komisije koji preinačuje 7 prethodno postojećih direktiva (uključujući osobito IPPC Direktivu) nakon opsežnog pregleda politike (vidi ovdje). IED je stupio na snagu 6. siječnja 2011., a države članice morale su ga prenijeti do 7. siječnja 2013.

IED ima za cilj postići visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini smanjenjem štetnih industrijskih emisija diljem EU-a, posebno kroz bolju primjenu najboljih dostupnih tehnika (BAT). Oko 50.000 postrojenja koja poduzimaju industrijske aktivnosti navedene u Prilogu I. IED-a moraju raditi u skladu s dozvolom (koju su izdala tijela u državama članicama). Ova dozvola treba sadržavati uvjete postavljene u skladu s načelima i odredbama IED-a.
IED se temelji na nekoliko stupova, posebice (1) integriranom pristupu, (2) korištenju najboljih dostupnih tehnika, (3) fleksibilnosti, (4) inspekcijama i (5) sudjelovanju javnosti.
Integrirani pristup znači da dozvole moraju uzeti u obzir cjelokupnu ekološku učinkovitost postrojenja, uključujući npr. emisije u zrak, vodu i zemljište, stvaranje otpada, korištenje sirovina, energetska učinkovitost, buka, sprječavanje nesreća i obnova lokacije nakon zatvaranja.
Uvjeti dozvole, uključujući granične vrijednosti emisija, moraju se temeljiti na najboljim dostupnim tehnikama (BAT). Kako bi definirala NRT i ekološki učinak povezan s NRT-om na razini EU-a, Komisija organizira razmjenu informacija sa stručnjacima iz država članica, industrije i ekoloških organizacija. Ovaj rad koordinira Europski IPPC ured u Zajedničkom istraživačkom centru EU u Sevilli (Španjolska). Ovaj proces rezultira referentnim dokumentima o BAT-ovima (BREF); sadržane zaključke o NRT-u Komisija usvaja kao Provedbene odluke. IED zahtijeva da ovi zaključci o NRT-u budu referenca za određivanje uvjeta dozvole.
Za određene aktivnosti, kao što su velika postrojenja za izgaranje, spalionice otpada i postrojenja za suspaljivanje, aktivnosti korištenja otapala i proizvodnja titanovog dioksida, IED također postavlja granične vrijednosti emisije za odabrane onečišćujuće tvari u cijeloj EU.
IED omogućuje nadležnim tijelima određenu fleksibilnost pri postavljanju manje strogih graničnih vrijednosti emisije. To je moguće samo u posebnim slučajevima kada procjena pokazuje da bi postizanje razina emisija povezanih s NRT opisanim u zaključcima o NRT-u dovelo do nerazmjerno većih troškova u usporedbi s koristima za okoliš zbog zemljopisnog položaja ili lokalnih uvjeta okoliša ili tehničkih karakteristika instalaciju. Nadležno tijelo uvijek dokumentira svoje opravdanje za odobravanje takvih odstupanja.
Nadalje, Poglavlje III. IED-a o velikim postrojenjima za izgaranje uključuje određene instrumente fleksibilnosti (prijelazni nacionalni plan, ograničeno odstupanje od životnog vijeka itd.).
IED sadrži obvezne zahtjeve o inspekcijama okoliša. Države članice uspostavljaju sustav inspekcija okoliša i u skladu s tim izrađuju planove inspekcija. IED zahtijeva da se posjet mjestu odvija najmanje svake 1 do 3 godine, koristeći kriterije temeljene na riziku.
IED osigurava da sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka te pristup podacima o zahtjevima za izdavanje dozvola, okolišnim dozvolama i rezultatima praćenja emisija ispuštanja onečišćujućih tvari.

Izvješće o podacima iz Informacijskog sustava strateških karata buke i akcijskih planova za 2012. i 2017. godinu.

Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodan, čak i bolan zvuk. Osnovne značajke buke sadržane su u njezinoj jačini (intenzitetu), ali i u njezinoj kakvoći (dodatni šumovi), visini, trajanju, isprekidanosti ili kontinuiranosti.

Kada je riječ o utjecaju okoliša na zdravlje, buka se po svojim štetnim posljedicama nalazi odmah iza zagađenja zraka.

Ovo prvo izvješće predstavlja procjenu stanovništva izloženog visokim razinama buke u okolišu i povezanim utjecajima na zdravlje u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012 do 2017, godine, na temelju novih preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Izvješće je dostupno ovdje.

Izvješće o podacima iz Očevidnika uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja 2010. – 2023.

Ova obveza primjenjuje od izvještajne 2018. godine nadalje. Ova obveza objedinjuje dvije prethodne odvojene obveze - izvješćivanje prema Uredbi o E-PRTR- u i izvješćivanje o velikim uređajima za loženje (LCP) (http://rod.eionet.europa.eu/obligations/538 i  https://rod.eionet.europa.eu/obligations/756.)

Ova obveza pokriva:

1)    Podatke koje moraju prijaviti države članice u skladu s člankom 7. Uredbe 166/2006/EZ o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR). Provedbenom odlukom Komisije 2019/1741 iz listopada 2019. godine revidirani su podaci koji se trebaju prijavit prema članku 7., a primjenjuje se od izvještajne 2019. godine nadalje.

2)    Podatke o uređajima za loženje o kojima moraju izvijestiti države članice u skladu s člankom 72(3) i 72(4) Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.

Administrativni podaci o postrojenjima i pogonima za koje se prijavljuju podaci u ovom objedinjenom E-PRTR i LCP izvješću prethodno su prijavljeni putem izvješća EU Registry on Industrial Sites što predstavlja novu izvještajnu obvezu http://rod.eionet.europa.eu/obligations/721.

Od 2020. godine rok za izvješćivanje je 30. studenog tekuće godine za prethodnu izvještajnu godinu. (tj. 11 mjeseci nakon završetka izvještajne godine).

Ova obveza izvješćivanja je temeljni tok podataka Eioneta.

Izvještavanje prema ovoj obvezi koristi se za EEA temeljni skup pokazatelja.

Za potrebe izvješćivanja prema obvezi EU Registry on industrial sites napravljena je interna aplikacija Registar onečišćivača Republike Hrvatske (RORH) u kojem se prikupljaju opći, prostorni i administrativni podaci obveznika.

EU Registry on industrial sites je tok podataka koji prikuplja informacije o lokacijama, postrojenjima i pogonima koji su obvezni prijaviti podatke prema Uredbi o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) i Direktivi o industrijskim emisijama (IED).

Ova obveza ima svoju pravnu osnovu u Provedbenoj odluci Komisije 2018/1135/EU.

Prva godina izvješćivanja prema ovoj obvezi bila je 2017. Od 2019. izvještajne godine države članice trebaju do 30. rujna prijaviti podakte za prethodnu izvještajnu godinu. 

Sukladno  čl. 24. Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT dostavlja podatke Europskoj komisiji za Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari u skladu s Uredbom 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (Regulation EC 166/2006 of the European Parliament and of the Council concerning the establishment of a European Pollutant Release and Transfer Register). E-PRTR doprinosi transparentnosti te pristup javnosti u donošenju odluka iz područja zaštite okoliša. Njime je za zemlje članice EU implementiran PRTR Protokol te Aarhuska konvencija.

Ova izvještajna obveza je zamijenjena objedinjenim E-PRTR i LCP izvješćem od 2018. izvještajne godine nadalje.

Hrvatski nacionalni portal Registra onečišćavanja okoliša (HNPROO) javno je dostupan Portal čijom je uspostavom Republika Hrvatska ispunila međunarodnu obvezu prema Zakonu o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN MU 4/2008). Portal je izrađen tijekom 2012. godine te je objavljen u prosincu 2012. , a nastavno je u veljači 2013. godine, od strane Sekretarijata Aarhuške konvencije, uvršten na PRTR.net globalni portal o Registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari diljem svijeta. Hrvatski nacionalni portal ROO (2014)  predstavlja novu verziju Hrvatskog nacionalnog portala ROO te sadrži podatke od 2014. godine nadalje, a rezultat je projekta „Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša (ROO) i integracija u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“. Prvi portal, izrađen 2012. godine, tijekom projekta 2018.-2019. spojen je sa drugim portalom, izrađenim unutar Twinning projekta CRO EPR.

Prvo Izvješće o provedbi Protokola izrađeno je (na hrvatskom i engleskom jeziku) u skladu s odlukom 1/5ECE/MP.PRTR/2010/2/Add.1 te je dostavljeno u UN Tajništvo tijekom 2013. godine.

I. Nacionalno izvješće o provedbi Protokola PRTR 

I National Report on PRTR Protocol

Drugo nacionalno izvješće o Provedbi PRTR Protokola izrađeno je 2016. godine.

II. Nacionalno izvješće o provedbi PRTR Protokola

II National Report on PRTR Protocol

Treće Izvješće o provedbi Protokola izrađeno je (na hrvatskom i engleskom jeziku) u skladu s odlukom 1/5ECE/MP.PRTR/2010/2/Add.1. Izvješće je dostavljeno u Tajništvo UNECE-a u siječnju 2021. godine te je uneseno u bazu PRTR NIR (Protocol on polutant release and transfer registers to the Aarhus convention - National Implementation Report) na stranicama PRTR NIR uz Izvješća ostalih zemalja članica PRTR Protokola. Izvješće je poslano Tajništvu UNECE u dvije verzije, hrvatskoj i engleskoj. Spomenuto izvješće dostupno je na poveznicama u nastavku.

III. Nacionalno izvješće o provedbi PRTR Protokola

III National Report on PRTR Protocol

Sukladno čl. 38. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13), Agencija za zaštitu okoliša (danas dio Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MZOZT) je Europskoj komisiji dostavila trogodišnje Izvješće o implementaciji Direktive 96/82/EZ o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari.  Agencija je sudjelovala u izradi te koordinirala izradu navedenog „Izvješća sukladno članku 19. (4) Direktive 96/82/EZ o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (96/82/EC) (Seveso II), za izvještajno razdoblje 2012.-2014. za Republiku Hrvatsku“ te je isto poslala prema EK 30. rujna 2015. te time ispunila ovu izvještajnu obvezu.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode sudjelovao je i koordinirao 2019. godine izradu „Izvješća o provedbi Direktive 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Seveso III), za izvještajno razdoblje 2015.-2018. za Republiku Hrvatsku“, te je isto poslala prema EK te time ispunio ovu izvještajnu obvezu.

Izvješće o statusu implementiranosti Seveso II Direktive u RH za period 2012.-2014.

Izvješća o provedbi Seveso III Direktive u RH za izvještajno razdoblje 2015.-2018.

Izvješća o provedbi Seveso III Direktive u RH za izvještajno razdoblje 2019.-2022.

Po pristupu Republike Hrvatske Europskoj Uniji, u skladu sa stavkom (3) članka 12. Pravilnika o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća („Narodne novine“, br. 139/14), obveza je tadašnje Agencije za zaštitu okoliša (danas dio Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MZOZT) bila i dostava podataka iz baze RPOT u Europski registar (baza eSPIRS - Seveso Plants Information Retrieval System, Joint Research Centre). Temeljem uspostavljene suradnje tadašnje Agencije i JRC, a u cilju pripreme za nadolazeće obveze izvještavanja po pristupu RH EU, na dobrovoljnoj bazi dostavljen je set podatke za Europski registar (eSPIRS).  Prvi službeni set podataka dostavljen je tijekom 2014. godine čime je tadašnja Agencija ispunila ovu obvezu.

Podaci o Seveso operaterima i područjima postrojenja za 2016. godinu dostavljeni su u ime Republike Hrvatske u bazu eSPIRS Europske komisije, sukladno Seveso III Direktivi (2012/18/EU), Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (Narodne novine br. 44/14) te Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća (Narodne novine br. 139/14). Zavod za zaštitu okoliša i prirode kontinuirano dostavlja podatke u bazu eSPIRS.

MINERVA Portal

Izvješće iz baze OPVN prema EK

Od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji podaci o prijavljenim velikim nesrećama u RH dostavljaju se iz baze  Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari/Očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN) u Joint Research Centre (JRC) u bazu eMARS (Major Accident Reporting System). Unutar navedene baze nalaze se podaci o velikim nesrećama u EU (svi prijavljeni podaci vezane uz nesreće: vrijeme i način izbijanja, tko i kada je obaviješten, opasne tvari koje su uzrokovale veliku nesreću, kako je spriječeno njeno širenje te saniranje posljedice, koje su posljedice na okoliš  i ljude, koje su „naučene lekcije“, itd.), te o iznenadnim događajima (akcidentima) i tzv. „izbjegnutim nesrećama“ (eng. near-miss“). Tadašnja Agencija za zaštitu okoliša (danas Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOE) je prvo dobrovoljno izvješćivanje seta podataka iz Očevidnika prijavljenih velikih nesreća provela tijekom 2010. godine, dok je prvo službeno izvješćivanje iz baze RPOT/OPVN provedeno tijekom 2015. godine, čime je ažurirana prijava prethodno dostavljenih podataka.

MINERVA Portal

Sukladno obvezi zemalja članica, Agencija za zaštitu okoliša (danas dio Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MZOZT) je koordinirala izradu Izvješća o implementaciji Direktive o industrijskim emisijama 2010/75/EU (IED Direktiva),  te odgovore dobivene od MZOE i IZO  objedinila i uobličila u finalno izvješće sukladno Annex I (Questionnaire on the implementation of Directive 2010/75/EU as referred to in the second paragraph of Article 1),  i proslijedila EK putem  ROD (Reporting Obligation Database – EIONET).
Slijedom navedenog Agencija je izvješće dostavila 26. rujna 2014. godine, a obzirom da je spomenuta obveza vrijedila samo za 2013. izvještajnu godinu, ista je naknadno ukinuta.

Izvješće prema EEA (ROD) – IED Direktiva

Sukladno obvezama država članica, Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT, kao jedno od nadležnih tijela provodi prikupljanje i dostavu podataka o živi sukladno Minamatskoj konvenciji o živi te Uredbi o živi.

Sukladno Konvenciji podaci o živi dostavljaju se prema Tajništvu UNECE te dodatno prema Europskoj komisiji u EIONET, ROD Europske okolišne agencije (EEA) sukladno navedenoj Uredbi o živi.

Prvo izvješćivanje provedeno je veljači 2020. godine te je u EIONET, ROD dostavljeno četiri izvješća. Tri izvješća prema Uredbi o živi, i četvrto izvješće prema Konvenciji koje je Ministarstvo zdravstva prethodno izradilo i dostavilo tijekom 2019. u Tajništvo UNECE.

Više na linku:
http://cdr.eionet.europa.eu/hr/eu/mercury/activities/envxe9hcw/overview

Izvješća prema EEA (CDR) – Buka

Nastavno na dogovorenu suradnju s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske kao nosiocem definiranja i provedbe strategija i politika iz područja zaštite zdravlja, u što spada i buka, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (danas Zavod za zaštitu okoliša i prirode MZOZT) provela je daljnja izvješćivanja u dijelu provedbe obveza Republike Hrvatske iz područja izvješćivanja o stanju buke. Tijekom mjeseca travnja 2017. godine provedene su tri izvještajne obveze prema Europskoj agenciji za okoliš (engl. EEA), dostavom podataka u elektroničku bazu podataka (engl. EIONET: CDR: Central Data Repository – Report). EIONET je partnerska mreža EEA i njenih članica te zemalja sudionica, koja povezuje nacionalne kontrolne točke, uključujući otprilike 100 eksperata i više od 350 nacionalnih institucija. Mreža podupire prikupljanje i organizaciju podataka iz raznih tema zaštite okoliša što rezultira razvojem i transparentnošću podataka iz područja stanja i zaštite europskog okoliša.

Dostavljeni su Akcijski planovi za upravljanje bukom za:
• Autocestu Rijeka-Zagreb
• Hrvatske željeznice
• Grad Osijek
• Grad Rijeka
• Grad Split
• Hrvatske ceste
• Hrvatske autoceste
• Autocesta Zagreb-Macelj
• Županijske ceste Istarske županije
• Županijske ceste Primorsko goranske županije
• Grad Zagreb

Navedeni podaci mogu se pronaći na stranicama EIONET Central Data Repository-a.

Više...

Informacijski sustav o vodi za Europu  - Water Information System for Europe WISE

WISE je partnerska inicijativa Europske komisije (Glavne uprave za okoliš, Zajedničkog istraživačkog centra i Eurostata) i Europske agencije za okoliš. Zaštita vodnih resursa Europe jedan je od glavnih ciljeva politike zaštite okoliša Europske unije. Ali koliko je dobra (ili loša) kvaliteta naših voda u Europi? Donosimo li napredak? Jesu li politike EU dovoljno učinkovite? Sada postoji jedan "ulaz" za odgovor na ta pitanja i pristup svim podacima koji se odnose na vodu i podacima koje prikupljaju Europska komisija i Europska agencija za okoliš. Nazvan je "Informacijski sustav o vodi za Europu" ili "WISE".

Direktiva o kvaliteti voda za kupanje - Bathing Water Directive 2006/7/EC

Planiranje, prikupljanje, obrada i prikaz podataka o kakvoći mora za kupanje u Hrvatskoj se provodi od 2009. godine prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) kojom su propisani standardi kakvoće mora za kupanje i utvrđene mjere za upravljanje kakvoćom morske vode na plažama. Kroz Bazu podataka o kakvoći mora u Republici Hrvatskoj dostupni su svi aktualni i arhivski podaci o kakvoći mora za kupanje.

Praćenje kakvoće voda za kupanje na površinskim kopnenim vodama (rijekama i jezerima) započelo je od 2011. godine te se prati sukladno Uredbi o kakvoći vode za kupanje (NN 51/14). Podaci su dostupni kroz Bazu podataka o kakvoći voda za kupanje u Republici Hrvatskoj.