Branje proljetnica i šparoga

Proljetnice, kao što su visibaba (Galanthus nivalis L.), mirisna ljubica (Viola odorata L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.), drijemovci ili zvončići (vrste roda Leucojum) su vrste za čije je sakupljanje iz prirode potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije temeljem Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17). Ovaj se Pravilnik odnosi na sakupljanje zavičajnih divljih vrsta i njihovih dijelova radi korištenja u svrhu prerade i/ili daljnje prodaje. Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19,127/19) sakupljanje zavičajnih divljih vrsta bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dopuštenju kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna za pravne osobe.

Dok se navedene proljetnice lako prepoznaju i raspoznaju od drugih vrsta, s kukurijecima (vrste roda Helleborus) je to malo složenije. Ovaj rod, naime, sadrži svojte koje su strogo zaštićene temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16), što znači da ni u kojem slučaju ne smije brati. Takve strogo zaštićene svojte kukurijeka su npr. crnocrveni kukurijek (Helleborus atrorubens Waldst. et Kit.) ili velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner).

Što se tiče šparoga, ona vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.). Oštrolisna šparoga ne nalazi se na Prilogu I. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva. Zbog toga se dopuštenja za njezino sakupljanje ne izdaju, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu. Na navedenom prilogu ne nalaze se niti tri preostale vrste šparoga koje rastu u Hrvatskoj: tankolisna (Asparagus tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.). Ove se vrste, međutim, ne beru u komercijalne svrhe (prodaja i izvoz), a nisu niti toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju. Potpuno mlade izdanke svih ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati, ali odrasle biljke oštrolisne šparoge imaju drvenastu stabljiku i prezimljavaju kao „bodljikavi" grmići odnosno „šparožina", za razliku od ostalih vrsta šparoga koje imaju zeljastu stabljiku koja svake godine u zimi odumire.

Uz oštrolisnu šparogu na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka (Tamus communis L.). Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je vrsta koja je navedena na Prilogu I. Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) što znači da je za njezino sakupljanje iz prirode potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Svako nelegalno branje i prodaju zaštićenih i strogo zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Državnom inspektoratu (DIRH).

I na kraju je potrebno istaknuti da se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju, ali se degradira estetska vrijednost prirode, a ostalim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima. Za razliku od toga, sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Zato se zapitajte želite li zaista ove vjesnike proljeća držati samo nekoliko dana u vazi, umjesto da uživate u njima u prirodi kroz godine?