Početna

Što je CITES i kako djeluje?

CITES ili Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka je međunarodni sporazum kojemu je svrha regulirati i nadzirati međunarodnu trgovinu divljim vrstama, te osigurati da ona ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. CITES je skraćenica punog engleskog naziva Konvencije (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora). Donesena 1973. godine u Washingonu, na snagu je stupila  1975, a do danas su joj pristupile čak 182 države svijeta, što je čini najprihvaćenijom međunarodnom konvencijom sa područja zaštite prirode u svijetu. Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 2000. godine.

CITES predstavlja međunarodni pravni okvir kojim se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama. U svrhu osiguravanja kontrole međunarodne trgovine, stranke Konvencije djeluju zajednički, regulirajući prekogranični promet divljim vrstama izdavanjem uvoznih i izvoznih dopuštenja. Dodatno, prilikom prelaska granice carinska služba ovjerava izdana dopuštenja i provjerava odgovaraju li podaci na dopuštenju primjercima u pošiljci.  

Bijeli nosorog (Ceratotherium simum)
Bijeli nosorog (Ceratotherium simum) – vrsta navedena na Dodatku I
Foto: M. Raspor

U Republici Hrvatskoj nadležno upravno tijelo za izdavanje CITES dopuštenja je MZOZT - Priroda a znanstveno tijelo, zaduženo za savjetovanje upravnog tijela o učincima trgovine na stanje očuvanosti vrste, je Zavod za zaštitu okoliša i prirode.

CITES također predviđa i sankcije kada se prekogranični promet primjercima CITES vrsta odvija bez potrebnih dopuštenja. Svaki takav oblik prekograničnog prometa i trgovine CITES vrstama bez odgovarajućih dopuštenja, kao i neadekvatan transport živih životinja i biljaka, smatra se ilegalnom trgovinom. U slučaju otkrivanja takvih ilegalnih radnji primjerci životinja i biljaka se zapljenjuju i oduzimaju, a protiv počinitelja pokreću se prekršajni ili čak kazneni postupci. Kazne u slučaju kršenja odredbi Konvencije propisuju države nacionalnim zakonodavstvom i provode postupke sukladno nacionalnom pravnom sustavu, a o trajnom zbrinjavanju oduzetih primjeraka odlučuju nadležna upravna tijela država stranaka Konvencije po okončanju postupka. 

Ovisno o stupnju ugroženosti, vrste koji podliježu odredbama konvencije podijeljene su u tri dodatka:

- Dodatak I navodi vrste koje su ugrožene, te je međunarodna trgovina primjercima tih vrsta uzetim iz divljine zabranjena, osim u iznimnim slučajevima koji mogu pridonijeti zaštiti i očuvanje dotične vrste, poput uzgojnih programa u zatočeništvu ili znanstvenih istraživanja.

- Dodatak II navodi vrste koje još nisu ugrožene, no mogle bi postati ukoliko se njihovo uzimanje iz prirode i trgovina strogo ne nadzire. Trgovina primjercima ovih vrsta uzetim iz divljine je dozvoljena, no uz ograničenja i sa posebnim dopuštenjima koje izdaju nadležna tijela u državama podrijetla i državama odredišta.

- Dodatak III navodi vrste za koje je jedna od država rasprostranjenja vrste zatražila međunarodnu pomoć u kontroli trgovine primjercima vrste koji potječu s njenog teritorija. 

Vrste koje podliježu odredbama CITES-a, stupanj njihove zaštite, kao i eventualna odstupanja od odredbi o međunarodnoj trgovini mogu se pronaći u bazi podataka SpeciesPlus kao i na poveznici: CITES Checklist.

Danas je Konvencijom zaštićeno preko 35 000 različitih biljnih i životinjskih vrsta, a neke od vrsta i primjeraka koji podliježu kontroli trgovine možete pogledati u galeriji.
 

INFORMIRAJTE SE!

Nemojte zbog neznanja postati sudionikom lanca ilegalne trgovine divljim
vrstama!


  Više o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama saznajte na stranicama CITES-a i Europske komisije  

  Sve upite vezane uz trgovinu divljim vrstama možete uputiti na zavod@mzozt.hr ili cites@mzozt.hr