Utjecaj međunarodne trgovine na očuvanje divljih vrsta

Prekomjerno iskorištavanje i uzimanje divljih vrsta iz prirode za potrebe međunarodne trgovine smatra se jednim od glavnih uzroka njihove ugroženosti, odmah nakon gubitka prirodnih staništa. Ljudi stoljećima koriste divlje vrste biljaka i životinja za različite potrebe. Od prehrambene, modne, kozmetičke ili drvne industrije, brodogradnje, medicine, farmacije, lova i ribolova, proizvodnje muzičkih instrumenata, ukrasnih predmeta, do tržišta kućnim ljubimcima ili ukrasnim biljkama, divlje vrste dio su naše svakodnevnice. Iako je mnoge od tih vrsta čovjek kroz stoljeća korištenja pripitomio, kultivirao ili uveo u uzgoj, stvorivši pritom nove pasmine, sorte i oblike koji gotovo da i nemaju sličnosti sa svojim divljim rođacima od kojih potječu, još uvijek se mnoge vrste biljaka i životinja uzimaju neposredno iz prirode, što u mnogim slučajevima ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi i dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže.  Svake godine u međunarodnu trgovinu ulaze deseci milijuna primjeraka biljaka i životinja, bilo da se radi o živim primjercima, mrtvim primjercima, njihovim dijelovima, derivatima ili proizvodima, a vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama iznosi preko 320 milijardi dolara godišnje.

Stoga je Konvencijom danas zaštićeno oko 41 000 različitih biljnih i životinjskih vrsta, a među njima su i slonovi, nosorozi, medvjedi, sve vrste velikih mačaka, poput lava, tigra i leoparda, ptice grabljivice, sove, papige, pitoni, krokodili, kopnene, slatkovodne i morske kornjače, kameleoni, jegulje, jesetrovke, morski psi i raže, koralji, različite vrste tropskog drva poput mahagonija, ebanovine i palisandra, sve vrste kaktusa, visibaba, ciklama i orhideja, te brojne druge. Vrste koje podliježu odredbama CITES konvencije, te detalji vezani uz njihov stupanj zaštite, zakonsku regulativu kao i eventualne iznimke od primjene odredbi konvencije mogu se pronaći u bazi podataka SpeciesPlus.  

Međunarodna trgovina tim vrstama podliježe strogom nadzoru i dozvoljena je jedino ako ne ugrožava njihov opstanak u prirodi. Osim živih primjeraka iz divljine, odredbama Konvencije podliježu i primjerci tih vrsta iz uzgoja, njihovi križanci, mrtvi primjerci, te njihovi dijelovi, derivati i proizvodi.
Neke od vrsta, primjeraka i predmeta zaštićenih CITES konvencijom pogledajte u fotogaleriji.   

Od ukupno 41 000 vrsta navedenih na dodacima Konvencije, njih oko 1100 ili 3% je ugroženo i suočeno s rizikom od izumiranja upravo zbog trgovine, pa je trgovina primjercima tih vrsta zabranjena. Ostale vrste još nisu ugrožene, ali se svakodnevno iskorištavaju, te bi mogle postati ugrožene ako se trgovina njima ne nadzire. Trgovina tim vrstama je dozvoljena, ali pod strogo kontroliranim uvjetima. Cilj Konvencije je, dakle, osigurati da se divlje vrste životinja i biljaka ne iskorištavaju prekomjerno zbog međunarodne trgovine, odnosno da je trgovina njima legalna, sljediva i održiva.