Ekosustavi

Obuhvat ekosustava predstavlja površinu koju zauzima pojedini tip ekosustava. Tip ekosustava karakterizira specifična kombinacija abiotičkih i biotičkih sastavnica te njihovih međusobnih interakcija. Unutar promatranog područja (npr. države ili županije) isti tip ekosustava može se pojavljivati na više odvojenih lokacija. Zbroj površina svih njegovih pojavljivanja čini obuhvat toga tipa ekosustava. Sustavno evidentiranje i praćenje obuhvata ekosustava provodi se kroz račun obuhvata ekosustava, koji je jedan od temeljnih računa u okviru računovodstva ekosustava.

O obuhvatu ekosustava zemlje članice EU, izvještavaju sukladno Uredbi (EU) 2024/3024 europskog parlamenta i vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša. Prva referentna godina za izvještavanje je 2024. godina, a promjene u obuhvatu računaju se za sljedeće tipove ekosustava:

• 1 Naselja i druga umjetna područja 
• 2 Obradivo zemljište 
• 3 Travnjaci (pašnjaci, poluprirodni i prirodni travnjaci) 
• 4 Šume 
• 5 Vrištine i grmlje 
• 6 Rijetko obrasli ekosustavi 
• 7 Kopnene močvare 
• 8 Rijeke i kanali 
• 9 Jezera i akumulacije 
• 10 Morski zaljevi i prijelazne vode
• 11 Obalne plaže, dine i močvare 
• 12 Morski ekosustavi (obalne vode, šelf i otvoreni ocean)

Globalni okvir bioraznolikosti Kunming-Montreal koristi drugačiji pristup naglašavajući kako samo prirodni i poluprirodni ekosustavi mogu pružati usluge ekosustava i mogu trajno doprinositi bioraznolikosti pa je zbog toga izvještavanje za ovaj indikator vrši samo kao promjena u površini prirodnih i antropogenih ekosustava.

Osnovna podloga za promatranje pokrova i korištenja zemljišta u Europi je Corine Land Cover (CLC), proizvod koji se ažurira svakih šest godina. Prvi skup podataka CORINE Land Cover izrađen je 1990. godine te je od tada već više od tri desetljeća pruža bitne informacije o europskom pokrovu/korištenju zemljišta, koje prikazuje kroz 44 tematske klase. Tipologija ekosustava (ET) propisana Uredbom  (EU) 2024/3024 velikim je dijelom kompatibilna sa klasama iz CLC-a stoga CLC predstavlja dobru osnovu za izračun obuhvata ekosustava. Ipak, poklapanje nije potpuno pa su nacionalni podaci neophodni za kvalitetni izračun obuhvata ekosustava. Također, na pan-europskoj razini, originalni CLC slojevi unaprijeđeni su (integracijom dodatnih podataka, često dostupnih u finijoj rezoluciji) kako bi se stvorili slojevi računovodstva Corine Land Cover (CLCACC), rasterski vremenski niz od 100 m. I oni su sada dostupni do 2018. godine, ali se u skoroj budućnosti planira izrada novih podloga (u budućnosti i u 3-godišnjim intervalima). Razvojem daljinskih istraživanja i satelitskih podataka pojavljuje se sve više podloga koje kvalitetno definiraju granice ekosustava.

Samo ekosustav u dobrom stanju može kvalitetno pružati usluge koje čovjeku koriste. Zbog toga, ali i zbog očuvanja bioraznolikost, neophodno je održavati povoljno i dobro stanje ekosustava u Hrvatskoj. 

Određivanje stanja ekosustava vrlo je zahtjevan zadatak budući da se radi o tako kompleksnom sustavu sa puno komponenti. U Uredbi (EU) 2024/3024 europskog parlamenta i vijeća od 27. studenoga 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2011 u pogledu uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša, neki od indikatora su: 

• koncentracija lebdećih čestica, promjera do 2,5 μm u gradovima, 
• zalihe organskog ugljika u površinskom sloju tla,
• indeks populacije čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima 
• mrtvo drvo 
• indeks za ptice šumskih staništa, 

 a izvori podataka za pojedini indikator dogovaraju se kroz Međuinstitucionalnu radnu skupinu za uspostavu statistike ekosustava osnovane od strane Državnog zavoda za statistiku. 

Jedan od najrazrađenijih pristupa za objektivnu i mjerljivu procjenu stanja ekosustava razvio je IUCN (International Union for Conservation of Nature) kroz koncept Crvenog popisa ekosustava (Red List of Ecosystems). Temeljeći se na pristupu za procjenu ugroženosti vrsta, IUCN je razvio standardiziranu metodologiju za ocjenu rizika od degradacije ili kolapsa ekosustava. Ekosustavi se pritom razvrstavaju u kategorije poput najmanje zabrinjavajućih, osjetljivih, ugroženih, kritično ugroženih ili nestalih, ovisno o stupnju očuvanosti njihove strukture, funkcija i površine.

Kako bi omogućio usporedivu procjenu ekosustava na globalnoj razini, IUCN je razvio i Globalnu tipologiju ekosustava (Global Ecosystem Typology). Tipologija pruža zajednički okvir za opisivanje i usporedbu ekosustava različitih regija svijeta te povezuje njihove biotičke i abiotičke značajke s ključnim ekološkim procesima. Tipologija ekosustava (ET) propisana Uredbom (EU) 2024/3024 temeljena je, između ostalih, i na konceptu IUCN stoga su većim dijelom kompatibilne.

Ljudi su neodvojivo povezani s prirodom i ovise o brojnim dobrima i procesima koje ona pruža. Bez pitke vode, hrane, sirovina, plodnog tla, oprašivanja, regulacije klime i mnogih drugih prirodnih funkcija ljudsko društvo ne bi moglo opstati niti se razvijati. Upravo na toj spoznaji temelji se koncept usluga ekosustava, koji podrazumijeva prepoznavanje, opisivanje i vrednovanje dobrobiti koje ljudi ostvaruju zahvaljujući prirodnim ekosustavima.

Ideja o prepoznavanju koristi koje ljudi imaju od prirode počela se razvijati krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina, dok je sam termin „usluge ekosustava” prvi put šire prihvaćen tijekom 1980-ih godina. Od tada se koncept značajno razvijao te je danas postao jedan od ključnih alata za povezivanje zaštite prirode, društvenog razvoja i gospodarskog planiranja.

Tijekom razvoja koncepta usluga ekosustava nastalo je više klasifikacijskih sustava (Common International Classification of Ecosystem Services (CICES), sustav izrađen u sklopu Millennium Ecosystem Assessment (MA) ili The Economics of Ecosystems and Biodiversity (TEEB) i drugi). Iako se razlikuju u detaljima, uglavnom usluge ekosustava u grupiraju u tri glavne kategorije:

1. Usluge opskrbe – materijalna dobra koja ljudi dobivaju iz prirode, poput hrane, pitke vode, drvne mase i drugih sirovina.
2. Usluge regulacije i održavanja – koristi koje proizlaze iz prirodnih procesa, primjerice pročišćavanje vode i zraka, regulacija klime, smanjenje rizika od poplava, zaštita od erozije ili oprašivanje usjeva.
3. Kulturne usluge – nematerijalne dobrobiti koje ljudi ostvaruju kroz kontakt s prirodom, uključujući rekreaciju, turizam, estetske vrijednosti, obrazovanje, inspiraciju i doprinos fizičkom i mentalnom zdravlju.

Vrednovanje usluga ekosustava može imati važnu ulogu u planiranju zaštite prirode i održivom upravljanju prirodnim resursima. Ono omogućuje da se dobrobiti koje priroda pruža učine vidljivima i usporedivima s drugim društvenim i gospodarskim interesima. Time se jačaju argumenti za očuvanje prirode te olakšava donošenje odluka koje uzimaju u obzir dugoročne koristi koje ekosustavi pružaju društvu.

Do sada je na području Republike Hrvatske obavljeno tek nekoliko studija iz područja usluga ekosustava kao npr. „Vrednovanje doprinosa ekosustava Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit gospodarskom rastu i boljitku čovjeka“ (Flores M., Ivičić I.; 2011) i „Studija o vrednovanju slatkovodnih usluga ekosustava Hrvatske“  (Pithart D., Petrov Rančić I., Kutleša P., Duplić A.; 2014).

Prva studija izrađena na nacionalnoj razini pod nazivom „Kartiranje i procjena ekosustava i njihovih usluga u Hrvatskoj“ (Mapping and assessment of ecosystems and their services in Croatia) donijela je kartu ekosustava Hrvatske. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu 2018. godine provela projekt pod nazivom "Tršćaci - vrednovanje usluga slatkovodnih ekosustava", financiran darovnicom Eurostata 2017 kroz modul „Knowledge innovation project on accounting for ecosystems“ u kojem je naglasak bio dan, osim na ekonomske vrijednosti ovog ekosustava, na testiranje novih metoda za procjenu vrijednosti ekosustava te na višeslojnu popularizaciju ovog pristupa u stručnim i znanstvenim istraživanjima u Republici Hrvatskoj.

Uredbom (EU) 2024/3024 definirane su usluga ekosustava za koje su zemlje članice na godišnjoj razini obavezne izvještavati o ponudi i uporabi usluga ekosustava u tablicama ponude i uporabe. Prikupljanje podataka potrebnih za ove izračune se još provodi.