Tko radi u zaštićenim područjima i koje im kompetencije trebaju

Kvalificirani, kompetentni i predani djelatnici prepoznati su kao ključ uspjeha zaštićenih područja. Formalni obrazovni programi velikim dijelom nisu oblikovani prema svim potrebama i zadacima djelatnika u zaštićenim područjima te se zbog toga djelatnici moraju dodatno usavršavati kako bi usvojili kompetencije potrebne za njihov posao (IUCN, 2011). 
Pristup utemeljen na kompetencijama uključuje dokazanu sposobnost da se odradi pojedini poslovni zadatak, a šire je definiran kao potrebna znanja i vještine te odgovarajući stav prema poslu, odnosno tom poslovnom zadatku (Appleton, 2016). 

Upravljanje zaštićenim područjima izrazito je kompleksan i interdisciplinaran posao, a u  zaštićenim područjima u Hrvatskoj rade djelatnici različitih struka. Formalno obrazovanje daje temelj za rad, no dodatna znanja i vještine te potreban stav prema poslu često se ne mogu steći samo kroz formalno obrazovanje. 
Dodatno, kroz rezultate provedenih analiza potreba za jačanjem kapaciteta razvidno je da su u sustavu zaštite prirode vidljive značajne razlike u educiranosti djelatnika i razini znanja i vještina, značajne praznine u kapacitetima, ali i da postoje unutarnji kapaciteti koji se mogu iskoristiti u edukacijskim programima. Usporedbom uočenih nedostataka i do sada razvijenih te provođenih edukacija vidljivo je da se edukacijski programi razvijaju u dobrom smjeru kako je navedeno u Strategiji i akcijskom planu zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17). Zadnjih godina se sustavno ulaže u jačanje kapaciteta djelatnika.


Globalni registar kompetencija IUCN-a i identificirane kompetencije hrvatskih upravljača

Globalni registar kompetencija djelatnika zaštićenih područja (A Global Register of Competences for Protected Area Practitioners, Appleton, 2016) predstavlja popis od oko 300 različitih vještina i pripadajućih znanja, odnosno kompetencija koje su svakodnevno potrebne djelatnicima u zaštićenim područjima kao i u povezanim poslovima diljem svijeta. Kompetencije su svrstane prema različitim tematskim kategorijama i prema razinama odgovornosti djelatnika koji rade poslove zaštite prirode. Potrebno je napomenuti da Globalni registar kompetencija ne vrednuje koliko je određena kompetencija važnija u odnosu na druge, a potrebe za jačanjem određuju se lokalno prema potrebama specifičnih organizacija, poslova te pojedinaca (Appleton, 2016). 

Uz pomoć Globalnog registra kompetencija su definirane kompetencije potrebne djelatnicima u javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj i to posebno za službe čuvara prirode kao i za stručne službe javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Cijeli proces je vođen na participativan način, kroz uključivanje predstavnika organizacija sektora u radne skupine, pa je tako utemeljen na radnom iskustvu i kroz rad stečenom znanju tih predstavnika. Dodatno je u krajnji rezultat, odnosno popis kompetencija službi, uključeno mišljenje skoro 160 djelatnika javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (danas Zavod za zaštitu okoliša i prirode MINGOR), Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te nevladinih organizacija sektora. Taj proces je podržao projekt „Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja“ (PARCS) Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Globalnog fonda za okoliš (GEF). Prepoznate kompetencije će se primarno koristiti za izradu edukacijskih programa, kako bi programi odgovarali na stvarne potrebe zaposlenih u sustavu, ali i kao pomoć pri izradi ustrojstva i opisa poslova pojedinih ustrojstvenih jedinica i radnih mjesta u ustanovama, vrednovanje kompetencija i drugo. Izvješće možete pročitati na poveznici: Kompetencije djelatnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. 

Literatura:
Appleton, M.R. (2016): A Global Register of Competences for Protected Area Practitioners. Gland, Switzerland: IUCN
IUCN (2011): Protected Area Staff Training: Guidelines for Planning and Management. Kopylova, S.L. and Danilina, N.R. (Editors). Gland, Switzerland: IUCN. xiv + 102 pp.
Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017 do 2025. Narodne novine 72/2017