Poračivanje prirodnih vodotoka stranim vrstama u Europi je započelo 1950-tih godina jer su zavičajne vrste rakova bile prelovljene. Danas je puštanje stranih vrsta u prirodu unutar Europske unije zabranjeno bez dopuštenja nadležnih institucija. Trgovina kućnim ljubimcima i trgovina hranom su glavni putovi unosa stranih vrsta rakova u Europu, iako se nenamjerno rakovi u prirodu mogu unijeti i kao kontaminati ribe korištene za poribljavanje ili kao živi mamci pri pecanju.
Signalni rak (Pacifastacus leniusculus) porijeklom je iz Sjeverne Amerike i nalazi se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u EU, a prisutan je u 27 europskih zemalja i najraširenija je invazivna strana vrsta raka. Ime je dobio jer ima intenzivno plavo obojenje na kliještima po čemu se najlakše i razlikuje od naših zavičajnih vrsta rakova. Prijenosnik je gljivice Aphanomyces astaci, uzročnika bolesti račje kuge na koju zavičajne vrste rakova nisu otporne. Također, signalni rak ima agresivno ponašanje i u kompeticiji je za hranu i staništa sa zavičajnim vrstama rakova. Zabilježen je i negativan utjecaj na veće beskralježnjake i ribe u ekosustavima koje kolonizira kada stvori velike gustoće populacija. Gradeći skloništa u obalama rijeka uzrokuje i eroziju te tako pričinjava i ekonomsku štetu.
U Hrvatskoj je signalni rak prvi puta zabilježen 2008. godine u rijeci Muri u koju je dospio širenjem iz Slovenije, a danas ga nalazimo i u Dravi i Korani. Pronalazak signalnog raka u rijeci Korani 2011. godine je bio iznenađujući, s obzirom da prirodne barijere onemogućuju njegovo širenje iz Mure i Drave u ovu kršku rijeku. Stoga je za pretpostaviti da je signalni rak namjerno unesen u rijeku Koranu.
Brzina širenja signalnog raka u rijeci Korani je oko 2 km godišnje. Sudeći prema iskustvima iz Europe, ali i rijeke Mure, ukoliko se ne poduzmu mjere kontrole njegovog širenja, zbog njegovog negativnog utjecaja na zavičajne vrste, uskoro u rijeci Korani više neće biti zavičajnih vrsta rakova, potočnog raka (Austropotamobius torrentium), riječnog raka (Astacus astacus) i uskoškarog raka (Astacus leptodactylus).
Tijekom 2013. godine HAOP je u suradnji s Društvom za ekologiju i vodne aktivnosti “Sedra“ proveo pilot projekt kontrole širenja signalnog raka u rijeci Korani. Tada je lokalno stanovništvo (članovi udruge) vršama izlovljavalo isključivo signalnog raka na ograničenom dijelu toka rijeka Korane te se pratila brojnost populacija s obzirom na uloženi lovni napor. Nakon toga su obavljena i dodatna terenska istraživanja HAOP-a o prisutnosti signalnog raka na rijeci Korani. Trenutno se na osnovu prikupljenih podataka o biološkim karakteristikama signalnog raka na rijeci Korani, na temelju kojih se može odrediti i struktura populacije, izrađuju simulacijski modeli. Modeliranjem će se utvrditi najučinkovitiji načini kontrole širenja (izlova) signalnog raka na rijeci Korani (odredit će se lovni napor u svrhu smanjenja brojnosti populacije). Izlovom signalnog raka na rijeci Korani pokušat će se usporiti njegovo uzvodno širenje prema Nacionalnom parku Plitvička jezera.
Iako su primjeri uspješnog izlova signalnog raka malobrojni i primjenjivi su u malim vodotocima i izoliranim vodama stajaćicama, upravljanje signalnim rakom na rijeci Korani bi trebalo usporiti njegovo širenje i smanjiti brojnost populacije.
- Povezani članci
- Slike/galerija
- Dokumenti
