Dokumenti upravljanja

Plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je strateški dokument javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže koji se donosi za razdoblje od deset godina uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina. Provodi se kroz godišnje programe zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Iako je to upravljački dokument javne ustanove, sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana upravljanja.

Obaveza izrade planova upravljanja zaštićenim područjima u hrvatskom je zakonodavstvu prvi put propisana Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. godine. Važeći Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) također definira tu obavezu za zaštićena područja, a Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) za područja ekološke mreže.  
Plan upravljanja obavezno sadrži analizu stanja zaštićenog područja, određene ciljeve upravljanja i aktivnosti za njihovo postizanje, pokazatelje provedbe plana i upravljačke zone zaštićenog područja sukladno Zakonu o zaštiti prirode. 

Struktura plana upravljanja, proces izrade i procedura donošenja detaljnije opisane su Smjernicama za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže.
Osnovna struktura plana upravljanja uključuje sljedeća poglavlja:
 
•    Uvod i kontekst
•    Proces planiranja i uključivanje dionika
•    Opis vrijednosti područja 
•    Upravljanje 
-    Teme plana upravljanja: evaluacija stanja po temama, opći i posebni ciljevi upravljanja (i pokazatelji postizanja posebnih ciljeva), aktivnosti upravljanja (i pokazatelji provedbe aktivnosti), prioriteti, vremenski raspored i suradnici
-    Upravljačka zonacija
-    Financijske potrebe
•    Literatura
•    Prilozi

Teme su dio plana upravljanja koji se bavi srodnim nizom pitanja tj. pojedinim segmentima upravljanja područjem.
 
Kroz višegodišnje iskustvo planiranja upravljanja u Hrvatskoj i iskustvo praćenja godišnjih programa i izvješća napravljen je popis mogućih tema plana upravljanja: 

1.    Očuvanje prirodnih vrijednosti
2.    Održivost korištenja prirodnih dobara
3.    Zaštita i očuvanje kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti / Zaštita kulturne baštine
4.    Upravljanje posjećivanjem, interpretacija i edukacija
5.    Suradnja s lokalnom zajednicom
6.    Razvoj kapaciteta javne ustanove

Nakon provedenog procesa planiranja upravljanja i izrađenog nacrta plana upravljanja započinje proces njegovog donošenja koji se sastoji od koraka navedenih na slici 3. 

U Hrvatskoj su doneseni svi planovi upravljanja nacionalnih parkova i parkova prirode. Prvi planovi upravljanja usvojeni su 2007. godine, a u narednim godinama doneseni su i ostali. Procesi izrade planova upravljanja provođeni su kroz projekte ili su ih samostalno vodile javne ustanove. Javna ustanova NP Plitvička jezera od 2019. godine ima usvojen i provodi drugi plan upravljanja dok su nekim javnim ustanovama prestali vrijediti planovi upravljanja (NP Paklenica, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, PP Lonjsko polje, PP Učka i PP Velebit) no oni upravo ulaze u novi ciklus planiranja. Izuzev planova upravljanja parkova, jedino javne ustanove Natura Viva i Natura Jadera imaju donesene planove upravljanja za područja druge kategorije zaštite.
 
Godine 2020. za većinu javnih ustanova u Hrvatskoj započeo je novi ciklus izrade planova upravljanja, ovaj put za zaštićena područja i za područja ekološke mreže, a provodi se uglavnom kroz OPKK projekt „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“. Do kraja 2022. godine planovi upravljanja koji se izrađuju kroz navedeni projekt trebali bi biti usvojeni.
 
Trenutno važeći planovi upravljanja za nacionalne parkove i parkove prirode su:

•    Plan upravljanja NP Brijuni (do 2026.) 
•    Plan upravljanja NP Krka (do kraja 2020.)
•    Plan upravljanja NP Kornati (do 2023.)
•    Plan upravljanja NP Mljet (do 2026.) 
•    Plan upravljanja NP Plitvička jezera (do 2028.)
•    Plan upravljanja PP Biokovo (do 2026.)
•    Plan upravljanja PP Kopački rit (do kraja 2020.)
•    Plan upravljanja PP Lastovsko otočje (do 2026.)
•    Plan upravljanja PP Medvednica (do kraja 2020.)
•    Plan upravljanja PP Papuk (do kraja 2020.)
•    Plan upravljanja PP Telašćica (do 2022.)
•    Plan upravljanja PP Vransko jezero (do kraja 2020.)
•    Plan upravljanja PP Žumberak - Samoborsko gorje (do 2026.)

Na nacionalnoj razini postoje strategije/planovi iz područja zaštite prirode s kojima se plan upravljanja treba uskladiti poput Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, (NN 72/2017). Također se usklađuje s primjerice planom upravljanja strogo zaštićenom vrstom aktom planiranja kojim se utvrđuje stanje vrste te određuju ciljevi upravljanja, aktivnosti potrebne za postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste i pokazatelji učinkovitosti upravljanja. Kada je vrsta prisutna na zaštićenom području, aktivnosti potrebne za postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste na tom području potrebno je ugraditi u plan upravljanja zaštićenim područjem/područjem ekološke mreže i po potrebi ih detaljnije razraditi.

Osim plana upravljanja, javne ustanove izrađuju i druge strategije/planove poput komunikacijske strategije, marketinške strategije, plana održivog turizma i sl. Ako se te strategije/planovi ne izrađuju i ne donose u vrijeme izrade plana upravljanja, a postoji potreba za njima, tada se njihova izrada treba planirati kao aktivnost plana upravljanja. Ukoliko su donesene, provedbene aktivnosti strategije potrebno je ugraditi u plan upravljanja.

Javne ustanove mogu donositi i posebne akcijske planove vezane uz određeni segment upravljanja, ako je taj dio upravljanja izrazito važan, naglašen ili kompleksan (primjerice posjećivanje u NP Plitvička jezera, NP Krka ili NP Paklenica). Akcijski plan sastavni je dio plana upravljanja. Ovisno o potrebama upravljanja pojedinim područjem, aktivnosti pojedinog segmenta upravljanja (očuvanje, posjećivanje i dr.) izrađuju se kao zasebni akcijski plan ili kao jedna od tema plana upravljanja. Ulaskom u prvi sljedeći ciklus planiranja potrebno je integrirati te dokumente, odnosno akcijski plan potrebno je revidirati prilikom izrade plana upravljanja i ugraditi u sam plan. Svi navedeni dokumenti moraju biti usklađeni sa ciljevima upravljanja iz plana upravljanja.

Literatura:

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (2020): Smjernice za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže, Verzija 1.1., UNDP, Hrvatska 

Planiranje upravljanja na godišnjoj razini provodi se na temelju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja koji izrađuje javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), a temeljem Smjernica za izradu godišnjih programa. To je planski dokument u kojem se na godišnjoj razini planiraju aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja i/ili područja ekološke mreže koje doprinose postizanju ciljeva upravljanja te predstavlja godišnji plan rada javne ustanove. Ukoliko postoji plan upravljanja zaštićenim područjem, godišnji program treba biti s njime usklađen, što znači da se ciljevi i aktivnosti planirane planom upravljanja za pojedinu godinu trebaju prenijeti u godišnji program za tu godinu, a ukoliko je to potrebno, mogu se i detaljnije razraditi. Osim ciljeva i aktivnosti, u godišnjem programu nalaze se i druge informacije o javnoj ustanovi, primjerice o kapacitetima (ljudskim i materijalnim) javne ustanove, o ocjeni stanja zaštićenih područja i područja ekološke mreže, o ocjeni provedbe plana upravljanja i dr. 

Procedura donošenja godišnjeg programa razlikuje se za javne ustanove nacionalni parkova i parkova prirode od onih za javne ustanove koje upravljaju ostalim zaštićenim područjima. Prema Zakonu o zaštiti prirode godišnji program nacionalnog parka i parka prirode donosi upravno vijeće javne ustanove uz suglasnost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a godišnji program ostalih zaštićenih područja uz suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po prethodnom pribavljenom mišljenju Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Detaljnija procedura donošenja godišnjeg programa raspisana je u Smjernicama za izradu godišnjeg programa. 

Provedba godišnjeg programa prati se kroz izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja koje javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode dostavljaju Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Istovjetno izvješće sukladno Zakonu o zaštiti prirode javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima dostavljaju izvršnom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, a sukladno Smjernicama za izradu izvješća i Zavodu. U svrhu analize praćenja učinkovitosti upravljanja područjima, kroz izvršenje godišnjeg programa, svi godišnji programi i izvješća, za nacionalne parkove i parkove prirode kao i za ostala zaštićena područja, prikupljaju se u Zavodu. Format i procedura donošenja izvješća definirane su Smjernicama za izradu izvješća o ostvarenju plana upravljanja i godišnjeg programa.

Većina godišnjih programa može se naći na mrežnim stranicama javnih ustanova pod dokumentima upravljanja. 

Literatura:

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2020): Smjernice za izradu godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka/parka prirode. Verzija 7.1., Zagreb

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2020): Smjernice za izradu godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja. Verzija 4.1., Zagreb

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2020): Smjernice za izradu izvješća o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka/parka prirode. Verzija 3.1., Zagreb

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (2020): Smjernice za izradu izvješća o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja. Verzija 3.1., Zagreb

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) pravilnik o zaštiti i očuvanju donosi se za zaštićena područja od državnog značaja (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode), a za kategorije zaštićenih područja od lokalnog značaja može se donijeti odluka o mjerama zaštite i očuvanja. Pravilnikom o zaštiti i očuvanju pobliže se propisuju mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja te upravljačke zone zaštićenog područja dok se odlukom o mjerama zaštite i očuvanja uz sve navedeno pobliže propisuju i mjere za provođenje te odluke. To su opći akti zaštite i očuvanja zaštićenog područja kojima se propisuju pravila ponašanja u određenom zaštićenom području i ograničenja za ljudske aktivnosti ovisno o upravljačkoj zonaciji i pritisku na pojedine lokalitete. Pravilnik donosi ministar zaštite okoliša i zelene tranzicije na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove. Odluku o mjerama zaštite i očuvanja donosi predstavničko tijelo nadležne jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, a na prijedlog upravnog vijeća nadležne javne ustanove. Ako je prirodno obilježje zaštićenog područja iz djelokruga pomorstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture, tada se navedeni akti donose uz prethodno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnih za te poslove.
 
Prema važećem Zakonu o zaštiti prirode doneseni su Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Krka. Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Plitvička jezera i Pravilnik o zaštiti i očuvanju Parka prirode Medvednica, a intenzivno se radi na donošenju pravilnika ostalih nacionalnih parkova i parkova prirode, kao i za nekoliko zaštićenih područja u drugim kategorijama zaštite. Do donošenja pravilnika o zaštiti i očuvanju nacionalnih parkova i parkova prirode, prema važećem Zakonu o zaštiti prirode primjenjuju se dosadašnji pravilnici o unutarnjem redu. Također se radi na donošenju nekoliko odluka o mjerama zaštite i očuvanja za pojedina zaštićena područja. 

Literatura:

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19.

Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Krka, Narodne novine, broj 123/19.

Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka Plitvička jezera, Narodne novine broj 80/21

Pravilnik o zaštiti i očuvanju Parka prirode Medvednica, Narodne novine broj 17/21

Organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora u nacionalnim parkovima i parkovima prirode uređuje se prostornim planom područja posebnih obilježja, na temelju stručne podloge koju izrađuje Ministarsvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, a prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19). Prostorni planovi područja posebnih obilježja su, prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), prostorni planovi državne razine što znači da planovi niže razine moraju biti s njime usklađeni. Postupak izrade prostornog plana područja posebnih obilježja započinje odlukom Vlade Republike Hrvatske. Nositelj izrade je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a za koordinaciju izrade odgovoran je Zavod za prostorni razvoj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Po završetku izrade prostorni plan područja posebnih obilježja donosi Hrvatski sabor.
 
Stručnu podlogu zaštite prirode izrađuje Ministartvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode u suradnji s javnom ustanovom parka i Upravom za zaštitu prirode. Stručna podloga daje pregled obilježja parka sa stanovišta zaštite prirode - njegove vrijednosti u smislu bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti s posebnim osvrtom na ugrožena i rijetka staništa, ugrožene i zaštićene vrste te ciljne vrste i stanišne tipove ekološke mreže te pritiske. Nadalje, stručnom podlogom predlaže se upravljačka zonacija, koja ovisi o ciljevima zaštite i potrebama korištenja te se daju smjernice za planiranje korištenja prostora. Upravljačka zonacija iz prostornog plana trebala bi biti usuglašena sa upravljačkom zonacijom iz plana upravljanja i iz ostalih upravljačkih dokumenata te je stoga idealno kada se ti procesi rade istodobno. 

Do sada je Zavod izradio stručne podloge zaštite prirode za prostorne planove područja posebnih obilježja: PP Vransko jezero, NP Sjeverni Velebit, PP Telašćica, PP Žumberak-Samoborsko gorje, PP Medvednica, PP Biokovo, PP Papuk, NP Krka, NP Brijunii, NP Plitvička jezera i NP Kornati koje možete pronaći ovdje. 

Prostorne planove područja posebnih obilježja moguće je pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za prostorne planove nacionalnih parkova i za prostorne planove parkova prirode. 

Literatura:

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19.

Zakon o prostornom uređenju, Narodne novine, broj  153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19.

Program zaštite, njege i obnove šuma sadrži mjere zaštite šuma i donosi se za područja zaštićena u kategoriji strogog rezervata i nacionalnog parka. Za posebne rezervate šumske vegetacije i park-šume taj program sastavni je dio šumsko-gospodarskog plana te se izrađuje i provodi u okviru tog plana. Ukoliko se u obuhvatu programa nalazi ekološka mreža onda se on smatra i planom upravljanja ekološkom mrežom. 
Program se izrađuje sukladno posebnom propisu iz područja šumarstva, a donosi se po provedenom javnom uvidu uz prethodnu suglasnost Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Za provođenje programa nadležne su javne ustanove koje upravljaju određenim zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže, ali može se ugovorom povjeriti pravnoj osobi ovlaštenoj za provođenje programa zaštite, njege i obnove šuma.
Do sada još nisu doneseni programi zaštite, njege i obnove šuma, ali su u procesu izrade. 

Literatura:

Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19.