Katastar speleoloških objekata RH

Oko polovine površine Republike Hrvatske pokriveno je kršem kojeg čine specifični nadzemni i podzemni oblici. Do stvaranja krških pojava dolazi zbog razlomljenosti i topivosti karbonatnih stijena, kako na površini, stvarajući npr. polja, vrtače i škrape, tako i u podzemlju. Podzemni krški oblici su prostori većih ili manjih dimenzija, a oni koji svojim dimenzijama omogućuju ulazak u njih, nazivaju se jednim imenom speleološki objekti, a uključuju špilje i jame. Speleološki objekti omogućuju uvid u izgled krškog podzemlja, a vrlo su bitni s hidrogeološkog, geološkog, geomorfološkog, biološkog, arheološkog i paleontološkog stanovišta. Unatoč stoljetnim istraživanjima krškog podzemlja Hrvatske, nova istraživanja vrlo često vode i do novih otkrića.

Krška područja Hrvatske većinom pripadaju Dinarskom kršu, koji se proteže dužinom od 700 km od Italije na sjeverozapadu do Albanije na jugoistoku, s karakterističnim SZ-JI smjerom pružanja. Dinarski krš je i dan danas izrazito neistražen, ali je unatoč tome, zbog svojih posebnosti, prepoznat kao područje velikog bogatstva prirodnih vrijednosti, uključujući iznimno velik broj endemičnih vrsta.

Temeljem Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017. do 2025. godine (NN 72/17) specifičnost Hrvatske je krški reljef, koji zauzima polovicu teritorija države, sa svojim površinskim i podzemnim oblicima. Dodatno stoji da je najveći udio endema (približno 70%) svakako među pripadnicima špiljske faune, što čini jednu od najvećih i najzanimljivijih prirodnih osobitosti Republike Hrvatske. Posljedično je jedna od aktivnosti Strategije prikupiti, ažurirati i verificirati postojeće podatke o speleološkim objektima te provoditi inventarizaciju speleoloških objekata u suradnji sa speleološkim udrugama. 
Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) speleološki objekti od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njenu osobnu zaštitu. Tako je do sada 31 speleološki objekt proglašen geomorfološkim, 4 paleontološkim, 2 hidrološkim, 2 geološko-geografskim te 1 zoološkim spomenikom prirode, a četiri su špilje zaštićene u okviru značajnog krajobraza. Određeni speleološki objekti uključeni su u Ekološku mrežu Republike Hrvatske, koja je dio Natura 2000 ekološke mreže Europske unije. Ukupno 354 speleoloških objekata je važno za očuvanje stanišnog tipa Špilje i jame zatvorene za javnost (8310) te još 241 speleološka objekta važna za očuvanje stanišnog tipa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje (8330). Trideset i šest lokaliteta su uključeni u mrežu kao važni za očuvanje tankovratića (Leptodirus hochenwartii); četiri za očuvanje južnog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria kusceri); tri za očuvanje sjevernog dinarskog špiljskog školjkaša (Congeria jalzici); 27 za očuvanje čovječje ribice (Proteus anguinus) i 49 za očuvanje špiljskih vrsta šišmiša (Chiroptera).

Prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske ugroženo je čak 186 špiljskih svojti, a izravna zagađenja špiljskih staništa, poput divljih odlagališta otpada, jedna su od najvećih ugroza špiljske faune. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), a prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (NN 73/16), sve vrste cijelim životnim ciklusom obavezno vezane uz speleološke objekte su strogo zaštićene

U cilju očuvanja ove posebnosti hrvatskog krša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u suradnji sa speleološkim udrugama i ustanovama sa speleološkom djelatnošću koje djeluju na području Republike Hrvatske, uspostavila je Katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske kao dio Informacijskog sustava zaštite prirode 2015. g. Katastar objedinjava podatke o poznatim speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj. 

Svi podatci unutar Katastra u potpunosti su dostupni njegovim učesnicima, institucijama unutar sektora zaštite prirode te državnim i javnim institucijama koje se bave poslovima zaštite i spašavanja ljudi i njihove imovine u okviru web portala Katastra. U ograničenom opsegu, podatci su dostupni i javnosti u okviru web portala Informacijskog sustava zaštite prirode – Bioportala, dok je sumarni pregled podataka dostupan u okviru Zbirnog preglednika Katastra.