Početna

CITES i kornjače

Imate problema s bubrezima? Probajte juhu od kornjače! Naime, tradicionalna kineska medicina ju preporučuje kao najbolji lijek za bolesne bubrege. Isto tako, pripravci od kornjače su dobri za čišćenje krvi, kao i za dug život i krepost organizma općenito.

Iako ovo zvuči kao šala, činjenica je da kinesku tradicionalnu medicinu prakticiraju milijuni ljudi diljem svijeta, a savjeti slični ovima doveli su kornjače na rub izumiranja globalno. Od 25 najugroženijih kornjača u svijetu, 17 ih živi u Aziji, gdje je svaka od vrsta ugrožena međunarodnom trgovinom živim primjercima ili proizvodima od kornjača, osobito velikoj u Kini (najvećem konzumentu kornjača u svijetu) čiji stanovnici još uvijek liječe zdravstvene tegobe tradicionalnim pripravcima. Dobar primjer je vrsta Cuora trifasciata, koja je nekad nastavala planinske potoke i šume u jugoistočnoj Kini. Kineski naziv ove vrste je „Golden Coin Turtle“, što ljude upućuje na to da donosi sreću, jer donosi novac. U novije vrijeme, trgovci tvrde da konzumacija želea i ekstrakata napravljenih od ove vrste liječi rak, što je rezultiralo nevjerojatnim porastom vrijednosti ove kornjače na tržištu, koja se sad prodaje za tisuće dolara (čak do 20,000 $!) po jedinki. Nekontrolirano uzimanje iz prirode dovelo ju je na rub izumiranja. Isto tako, kornjače se u nekim krajevima svijeta smatraju gastronomskom delicijom, dok jaja određenih vrsta slove kao moćan afrodizijak, što je posebice utjecalo na populacije morskih kornjača čija se jaja kradu sa plaža na kojima ih kornjače zakopavaju. 

Međunarodna trgovina kornjačama najčešća je u Aziji, gdje države opskrbljuju dobro uhodanu legalnu i ilegalnu trgovačku mrežu istočne Azije, osobito, ali ne isključivo, u Kini. Kornjače se koriste za hranu i u tradicionalnoj medicini, ali i sve brže rastuća potreba za kućnim ljubimcima ostavlja trag na divljim populacijama kornjača u prirodi. Kina je najveći uvoznik kornjača u svijetu, za čije se tržište tijekom 2000. godine tjedno sa Sumatre izvozilo 25 tona kornjača. Kineske tržnice životinja su česta pojava i na njima se mogu vidjeti deseci tisuća kornjača u bilo kojem trenutku. Posljednjih nekoliko godina pažnja se okreće prema Jakarti, glavnom gradu Indonezije koja je postala središtem međunarodne trgovine kornjačama.

Testudo hermanni
Obična čančara (Testudo hermanni)
Foto: V. Posavec Vukelić

Situacija nije ništa bolja ni u drugim krajevima svijeta. Prema podacima WWF-a u razdoblju između 2001. i 2010. godine zaplijenjeno je 7855 živih primjeraka i više od 4,8 tona mesa ugroženih vrsta Pyxis arachnoids i Astrochelys radiata koje prirodno obitavaju na južnom dijelu Madagaskara. Ove su vrste popularne kao kućni ljubimci, a i među kolekcionarima jer su rijetke i ugrožene. Također, preprodaju se na crnom tržištu za razne „ljekovite“ napitke. Cijena primjerka ovih ugroženih madagaskarskih kornjača na azijskom tržištu dostiže i vrtoglavih 10,000 $! U Južnoj Americi krijumčarenje životinja je povezano s drogom, osobito u Kostarici gdje ovisnici o kokainu tijekom noći pretražuju plaže u potrazi za leglima morskih kornjača, koja mogu sadržavati i do 90 jaja. Kradljivci jaja mijenjaju za drogu, a sama završavaju na crnom tržištu.

Trgovina kornjačama, osobito njihovim oklopom, u nekim je dijelovima svijeta stvar tradicije duge stoljećima. U Japanu se od 17. stoljeća oklop morske vrste Eretmochelys imbricata obrađuje za tradicionalne nošnje, luksuzne češljeve i ženske ukrase za kosu rezervirane za imućne žitelje Japana. „Bekko“ (japanski naziv za sirove ljuske spomenute vrste, tj. kornjačevinu) proizvodnja uzela je zamaha sredinom 19. stoljeća, da bi doživjela vrhunac krajem 20. stoljeća kada se u Japan uvozilo prosječno 31 tona oklopa godišnje (u razdoblju od 1970. - 1994.), uglavnom iz zemalja Latinske Amerike. Bez obzira na smanjenje međunarodne trgovine i sve veća ulaganja u proučavanje i zaštitu ove vrste, populacije Eretmochelys imbricata su u stalnom opadanju te je vrsta uvrštena u kategoriju kritično ugroženih vrsta prema IUCN-u (Eretmochelys imbricata).

Biološke karakteristike kornjača kao što su kasno spolno dozrijevanje, ograničena godišnja proizvodnja jaja, kao i velika stopa smrtnosti mladih primjeraka, čine ih osobito osjetljivima na pretjerano iskorištavanje. Isto tako, kornjače su suočene s uzrocima ugroženosti kao i većina skupina životinja danas, poglavito uništavanje i fragmentacija staništa, unošenje invazivnih vrsta u okoliš, onečišćenje itd.

 

INFORMIRAJTE SE!

Nemojte zbog neznanja postati sudionikom lanca ilegalne trgovine divljim
vrstama!


  Više o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama saznajte na stranicama CITES-a i Europske komisije  

  Sve upite vezane uz trgovinu divljim vrstama možete uputiti na zavod@mzozt.hr ili cites@mzozt.hr.

 

Kopnena kornjača (Testudo hermanni)

Kopnena kornjača (Testudo hermanni) je mediteranska vrsta koja je rasprostranjena samo na području Europe. U Hrvatskoj živi u Istri i duž jadranske obale, u dalmatinskom zaleđu te na otocima (Cres, Krk, Pag, Korčula, Mljet, Lastovo i Zlarin). Vrsta je na globalnoj razini, kao i u Hrvatskoj, u opadanju zbog uništavanja staništa i pretjeranog izlova, stoga je u Hrvatskoj strogo zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) i navedena je na Prilogu A Uredbe vijeća (EZ) br. 338/97. Dolazi na područjima tradicionalne poljoprivrede: poljima, vinogradima, maslinicima, voćnjacima, kao i u naseljenim područjima, gdje ih ljudi nalaze u svojim vrtovima i okućnicama. Preferira krška područja s dovoljno tla za polaganje i inkubaciju jaja te hibernaciju. Životni vijek im je u prirodi preko 20 godina, a pretpostavlja se da mogu doživjeti i 40 godina. Jaja ove vrste su često na meti raznih predatora, mladima se hrane razni mesojedni sisavci te ptice (grabljivice, vrane, galebovi), a odraslim jedinkama velike ptice grabljivice.

Tijekom 20. stoljeća su na području bivše Jugoslavije velike količine kornjača izlovljavane za potrebe inozemnog tržišta kućnim ljubimcima na području Europe i SAD-a, ali i za prodaju na crnom tržištu unutar i izvan država bivše Jugoslavije. Tako službeni podaci o izvozu navode 2615 tona, odnosno oko 2 milijuna jedinki Testudo hermanni i Testudo graeca u razdoblju od 41 godine, najviše između 50-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je upravo T. hermanni bila najviše zastupljena. Ovim brojkama treba pridodati i velike količine kornjača koje su izlovljene za potrebe crnog tržišta. Početkom 21. stoljeća, Testudo hermanni je činila 90% tržišta kopnenim kornjačama u Velikoj Britaniji. Kada je 2005. godine došlo do postroživanja zakona i kontrole tržišta, njena prodajaje opala, ali je porasla prodaja vrste za koju propisi nisu bili toliko strogi (Agrionemys horsfieldii) kako bi popunila rupu na tržištu.

Na području Republike Hrvatske u razdoblju od 2008. - 2012. godine Inspekcija zaštite prirode i Carina ukupno su zaplijenili 540 kornjača, većinom na graničnim prijelazima, ali i na državnom teritoriju. Uz iznimku od nekoliko većih zapljena gdje je bilo po 100 ili više jedinki u pošiljci, uglavnom se radilo o slučajevima zapljena manjeg broja jedinki (do 10 jedinki kornjača) kod pojedinaca.