Preporuke za rad sa divljim vrstama sisavaca u vrijeme COVID-19 pandemije |
(Izvor: Svjetska organizacija za zdravlje životinja https://www.oie.int/about-us/;
preporuke i upozorenja https://www.oie.int/fileadmin/Home/eng/Our_scientific_expertise/docs/pdf/COV-19/A_WHSG_and_OIE_COVID-19_Guidelines.pdf)
SAŽETAK
Virus SARS-CoV-2, uzročnik COVID-19 pojavio se kao ljudski patogen 2019. godine. Iako se smatra da je životinjskog porijekla (zoonotskog izvora), još uvijek se istražuju izvor i potencijalni među-domaćin iz prirode. Filogenetske analize ukazuju da je ishodišni virus srodan beta koronavirusima utvrđenim u šišmiša.
Danas se smatra da je virus SARS-CoV-2 ljudski patogen pri čemu su ljudi rezervoari i prijenosnici bolesti COVID-19. Postoji velika mogućnost da virus SARS-CoV-2 postane endemičan (trajno prisutan) u ljudskoj populaciji pa se može smatrati kao potencijalna povratna zoonoza u divljih vrsta, odnosno kao zarazna bolest slična tuberkulozi i gripi.
Postojeći rizik za prijenos bolesti sa ljudi na divlje, slobodno živuće životinje izaziva zabrinutost. Zabilježeno je više slučajeva prijenosa virusa SARS-CoV-2 sa ljudi na vrste iz porodice mačaka, pasa i kuna, većinom uslijed bliskog i duljeg kontakta u prostoru u kojem žive ili borave zaraženi ljudi, no zasad je samo jednom zabilježen prijenos na slobodno živuće, divlje životinje. Identifikacija filogenetski bliskih virusa (npr. kod šišmiša i ljuskavaca), prisutnost važnih staničnih proteinskih receptora (ACE2 receptori) i infekcije uslijed prirodne izloženosti ili eksperimentalne inokulacije, upućuju da slobodno živuće divlje životinje mogu biti podložne infekciji virusom SARS-CoV-2.
Dosadašnje znanje, kao i iskustvo, o prijenosu drugih humanih respiratornih patogena sa ljudi na životinje (npr. metapneumovirus, ospice, tuberkuloza i druge infekcije koronavirusima) upućuje da bi neke vrste koje su filogenetski bliže ljudima (npr. majmuni iz skupine primata) mogli biti podložni infekciji i/ili kliničkoj bolesti uzrokovanoj virusom SARS-CoV-2.
Ukoliko dođe do infekcije ovim virusom, postoji opravdana bojazan za zdravlje jedinki ili populacija slobodno živućih divljih vrsta i/ili da postanu prirodni rezervoari virusa SARS-CoV-2. Bilo koja vrsta ili skupina životinja, ukoliko postane rezervoar SARS-CoV-2, može predstavljati trajni rizik za javno zdravlje kao zoonoza, trajni rizik za prijenos virusa na druge vrste životinja, kao i rizik da se zbog prijetnji za ljudsko zdravlje razvije negativna percepcija u društvu prema tim vrstama ili skupinama životinja.
Profesionalni poslovi koji zbog očuvanja i upravljanja divljim populacijama životinjskih vrsta uključuju kontakt sa divljim životinjama, moraju uzeti u obzir dodatan oprez kako bi se očuvalo zdravlje životinjskih vrsta, ljudi i ekosustava. Ove preporuke za postupanje razvijene su u cilju smanjivanja rizika prijenosa virusa SARS-CoV-2 s ljudi na divlje vrste sisavaca u prirodi na najmanju moguću mjeru. Primjenjive su posebice za stručnjake koji se bave istraživanjem i praćenjem divljih životinja u prirodi, za slučajeve izravnog kontakta sa divljim životinjama (npr. hvatanje) ili neizravnog kontakta (npr. u neposrednoj blizini ili u udaljenosti od 2 metra), ili rada u kojem može doći do kontakta divlje životinje sa površinama ili materijalom koji je kontaminiran od strane stručnjaka i/ili istraživača.
Trenutno je utvrđeno da je gotovo polovica zaraženih ljudi asimptomatska (ne pokazuje simptome bolesti Covid 19), pa postoji veliki rizik prijenosa virusa na divlje vrste sisavaca, a da toga terenski stručnjaci nisu niti svjesni. Preporuke su izrađene za istraživače, stručnjake u zaštiti prirode, veterinare kao i za sve one koji rade ili dolaze u kontakt sa divljim životinjama u prirodi. Za druge okolnosti doticaja sa divljim životinjama u (npr. stručnjaci koji rade u oporavilištima za divlje životinje ili turisti koji posjećuju prirodu) primjenjuju se prilagođene preporuke.
PREPORUKE
Ove preporuke temeljene su na osnovnim principima biosigurnosti i higijene, trenutnog znanja o prijenosu virusa SARS-CoV-2 sa ljudi na životinje te na principu predostrožnosti.
| Smanjivanje rizika |
U okviru etičkog promišljanja, u radu sa slobodno živućim divljim životinjama preporučuje se slijediti „3R“ pristup u radu - Replace (Zamjena) & Reduce (Smanjenje) & Refine (Dorada).
Ukoliko se rad ili istraživanje ne može odgoditi, preporučuje se:
· Zamjena (Replace) tehnika rada sa onima koje ne uključuju izravan kontakt sa životinjama kao što je prikupljanje uzoraka (izmet, dlake i sl.) i opažanja prisutnosti (tragovi, grebanje i sl.) te praćenje na daljinu (uporaba drona, foto zamki i sl.),
· Smanjenje (Reduce) broja životinja potrebnih za provođenje istraživanja te
· Dorada (Refine) metoda rada. Na taj način smanjuje se mogućnost prijenosa virusa SARS-CoV-2 sa čovjeka na divlje životinje.
Poput uzročnika tuberkuloze i ospica, virus SARS-CoV-2 može predstavljati ozbiljnu prijetnju za prijenos sa ljudi na divlje životinje. Zato je ova primjena dorade metoda rada preporuka osobito važna za one koji rade u izravnom kontaktu sa divljim vrstama sisavaca u prirodi, a ne samo za one koji rade posredno sa divljim životinjama u ograđenom prostoru (oporavilišta i sl.).
Navedeni pristup radu (engl. „3R“) trebao bi se kontinuirano slijediti i provoditi.
| Procjenjivanje |
Vrlo je vjerojatno da će virus SARS-CoV-2 u bliskoj budućnosti biti endemičan u mnogim populacijama ljudi, te bi na taj način mogući prijenos virusa sa ljude na životinje mogao predstavljati trajni rizik. Utvrđeno je da se lokalna brzina prijenosa virusa SARS-CoV-2 u ljudi razlikuje i fluktuira, te da s tim u vezi varira i posljedični rizik prijenosa na divlje životinje što zahtijeva kontinuiranu i prilagodljivu procjenu rizika. Razina lokalnog prijenosa (definiranog od strane Svjetske zdravstvene organizacije - WHO) povećava se ili smanjuje s obzirom na primjenu zaštitnih epidemioloških mjera, a to se odnosi i na razinu rizika prijenosa. Kod povećanja lokalne razine prijenosa, povećava se i mogućnost da barem jedna osoba u terenskom timu istraživača/stručnjaka bude zarazna (čak i u slučajevima kada osoba nema izraženih simptoma). Trenutno je utvrđeno da je gotovo polovica zaraženih ljudi asimptomatska (ne pokazuje simptome bolesti Covid 19), pa postoji veliki rizik prijenosa virusa na divlje vrste sisavaca, a da toga terenski stručnjaci nisu niti svjesni. Uslijed više navedenih faktora nije moguće procijeniti kvantitativni rizik prijenosa virusa SARS-CoV-2 sa ljudi na divlje životinje (što predstavlja upravo rad sa divljim životinjama).
Za procjenu nastavka ili odgode rada i/ili istraživanja, preporučuje se:
1.) Odgoditi rad, ukoliko je ustanovljena ili se sumnja na visoku lokalnu razinu prijenosa bolesti (prema WHO) na širem području rasprostranjenosti vrste gdje se provodi terenski rad i/ili na području u kojem je istraživač/stručnjak boravio tijekom zadnja dva tjedna. Terenski rad bi trebao biti odgođen dokle god se transmisija ne smanji na razinu koju je epidemiološki moguće pratiti (izolirati). Iznimka je velika hitnost u svrhu očuvanja zdravlja i dobrobiti životinje.
2.) Slijediti preporuke nacionalnog i lokalnih stožera vezano uz epidemiološke mjere na području terenskog rada.
3.) U odlučivanju o nastavku provođenja terenskog istraživanja i rada sa divljim vrstama sisavaca treba uvijek slijediti princip predostrožnosti.
4.) Procjenjivanje terenskog istraživača/stručnjaka:
- osoba koja pokazuje simptome bolesti COVID-19 ili je u kontaktu s osobom koja ima takve simptome (vidi www.who.int/health-topics/coronavirus i www.koronavirus.hr) ne bi smjela provoditi nikakav oblik istraživanja divljih vrsta sisavaca niti provoditi aktivnosti koje uključuju bliski kontakt sa njima (uključujući i životinje na rehabilitaciji). Sve dok traje bolest ili je osoba bez simptoma bolesti (asimptomatska), a pozitivna na SARS-CoV-2 potrebno je pratiti epidemiološke mjere i smjernice za javno zdravlje od strane nacionalnog stožera o karanteni i ne raditi sa divljim sisavcima
- uvesti svakodnevno mjerenje tjelesne temperature osobe koja radi s divljim vrstama sisavaca
- izbjegavati uzimanje antipiretika (lijekova koji snižavaju tjelesnu temperaturu) prije provjere tjelesne temperature kako se ne bi „zamaskirala“ temperatura
- ukoliko je moguće, svaka osoba trebala bi biti testirana na SARS-CoV-2 sa negativnim rezultatom najmanje 24 do 48 sati prije terenskog rada
| Zaštita |
Ukoliko se nakon procjene lokalne situacije ustanovi da je moguć rad sa divljim vrstama sisavaca, obveza istraživača i stručnjaka je da rizike prijenosa bolesti (na divlje životinje i između sebe) svedu na najmanju moguću mjeru, a na način da koriste odgovarajuću zaštitnu opremu i slijede mjere biosigurnosti.
U tu svrhu preporučuje se:
· Slijediti preporuke lokalnih stožera za javno zdravstvo
· Smanjiti broj ljudi u terenskom timu na najmanji potreban broj kako bi se rad proveo u sigurnim uvjetima, a posebno smanjiti broj ljudi koji zaista dolaze u bliski kontakt (u krugu 2 metra) sa divljim vrstama sisavaca
o Za vrijeme terenskog rada u timu trebaju raditi isti ljudi kako bi se smanjio broj različitih ljudi u međusobnim kontaktima i kontaktima sa divljim životinjama
o Održavati (u najvećoj mogućoj mjeri) fizičku distancu između ljudi u timu, posebice tijekom prijevoza i prilikom aktivnosti u zatvorenom prostoru
· Smanjiti (u najvećoj mogućoj mjeri) vrijeme koje se provodi u bliskom ili direktnom kontaktu sa divljim vrstama sisavaca
· Osigurati da su svi ljudi u timu (posebice oni koji će imati direktan kontakt sa divljom životinjom) odgovarajuće educirani u rukovanju sa divljim životinjama, uporabi osobne zaštitne opreme te kontroli zaraze
· Nositi čistu zaštitnu odjeću/obuću ili onu koja se može odgovarajuće očistiti i/ili ukloniti
· U posrednom radu (više od 2 m udaljenosti) sa vrstama koje smatramo posebno osjetljivim (npr. šišmiši, mačke, kune, majmuni iz skupine primata i sve vrste sa istim AC2 receptorom) treba:
o Nositi masku za lice, preporučuje se kirurška maska ili maska sa većom zaštitom (npr. N95 bez otvora za ispuštanje zraka)
§ Maske ili drugi prekrivači lica služe da se spriječi širenje kapljica iz usta i nosa. Ukoliko kirurške maske nisu dostupne, preporučuje se nošenje pokrivala za lice koje dobro priliježe uz lice kako bi se povećala sposobnost maske da „uhvati“ respiratorne kapljice
§ Članovi tima trebaju nositi masku bez obzira na osjetljivost životinjske vrste sukladno preporukama lokalnog stožera.
Ukoliko se radi u direktnom kontaktu sa divljim vrstama sisavaca:
· Nositi masku za lice ili zaštitu, preporučuje se kirurška maska ili jača zaštita (N95 bez otvora za ispuštanje zraka) prilikom rukovanja ili transporta divlje vrste sisavca
o Prilikom rukovanja s osobito osjetljivim vrstama (npr. šišmiši, mačke, kune, majmuni iz skupine primata i sve vrste sa istim ACE2 receptorom) treba se nositi N95 bez otvora za ispuštanje zraka ili drugu istovjetno odgovarajuću respiratornu zaštitu.
· Prati ruke sa sapunom i vodom te koristiti dezinficijens za ruke (>60% alkohola u sastavu) kojeg treba primjenjivati na čiste ruke i prije i poslije rukovanja sa divljom životinjom
· Nositi jednokratne ili čiste višekratno nosive rukavice koje se moraju mijenjati između uzorkovanja ili rukovanja sa pojedinačnim jedinkama
· Višekratno nosive rukavice moraju se oprati i dezinficirati između svake ponovne uporabe
· Ne puhati u životinju kako bi se provjerile njene anatomske karakteristike ili prisutnost ektoparazita
· Uhvaćene jedinke držati odvojeno, svaku za sebe, na međusobno najvećoj mogućoj udaljenosti, kako prilikom hvatanja, tako i prilikom rukovanja sa njima
· Izbjegavati doticanje lica ili maske, a ukoliko se to dogodi moraju se promijeniti rukavice i dezinficirati ruke
· Očistiti i dezinficirati svu terensku opremu koja se višestruko koristi, a koja može doći u kontakt sa divljim vrstama sisavaca, prije i poslije svakog terenskog rada, te između rukovanja sa pojedinim jedinkama životinja
o Prilikom odabira dezinficijensa obratiti pažnju na njegovu učinkovitost protiv SARS-CoV-2 te učinkovitost protiv drugih patogena koje mogu nositi životinje koje su predmet istraživanja te utjecaj dezinficijensa na okoliš i opremu koja se koristi
§ 70% isopropilni alkohol ili 10% otopina izbjeljivača za domaćinstvo su preporučeni dezinficijensi protiv COVID-19 (WHO)
§ Dezinficijensi se moraju primjenjivati na čiste površine, a radna otopina izbjeljivača mora se pripremiti (biti svježa) svaki dan
· Sav otpadni materijal, kao i biološki i opasni otpad, mora se prikladno odložiti i ukloniti
· Treba slijediti specifične preporuke za svaku grupu/vrstu životinja ukoliko su dostupne
· Kada se radi u naselju i/ili neposrednoj blizini naselja, mora se osigurati da svaki slučajni prolaznik ili promatrač ostane udaljen od mjesta rada sa divljom životinjom najmanje 10 metara i u suprotnom smjeru od puhanja vjetra s obzirom na mjesto rada sa divljom životinjom
Ove preporuke namijenjene su za široku primjenu u radu kod različitih vrsta divljih životinja, a posebno su prilagođene za sisavce. Neke grupe stručnjaka razradile su preporuke za pojedine grupe/vrste divljih životinja koje je potrebno primjenjivati uz ove opće. Situacija sa COVID-19 se stalno mijenja. Kako raste znanje o utjecaju SARS-CoV-2 na više vrsta, kao i o rizicima prijenosa, preporuke će se nadopunjavati ili mijenjati. Budući da će SARS-CoV-2 najvjerojatnije postati endemičan u populaciji ljudi, naša je odgovornost da spriječimo da se isto dogodi kod divljih (slobodno živućih) vrsta sisavaca koje su u kontaktu sa ljudima.
Dodatni izvori:
IUCN Great Apes Specialist Group Statement: http://www.internationalprimatologicalsociety.org/docs/COVID-19_Advisory_for_conservation_field_teams.pdf
IUCN Bat Specialist Group Statement: https://www.iucnbsg.org/uploads/6/5/0/9/6509077/map_recommendations_for_researchers_v._1.0_final.pdf
AZA Felid Statement: https://zahp.aza.org/felid-tag-statement-on-sars-cov-2/
AZA Small Carnivore Statement: https://zahp.aza.org/wp-content/uploads/2020/04/AZA-Small-Carnivore-TAG-SARS-CoV-Statement_8Apr2020.pdf
European Association of Zoo and Wildlife Veterinarians – Transmissible Disease Handbook, Chapter 4.4 SARS-CoV2 and COVID-19. https://www.eazwv.org/page/inf_handbook
