U zadnjih dvadesetak godina antropogena buka u morskom okolišu izaziva sve veću pažnju na međunarodnom nivou. Povećani interes potaknuo je i nova istraživanja kako bi se pojasnio utjecaj različitih izvora i razina buke na morske vrste kao i njihov odgovor na različite izvore i razine buke te identifikaciju razine buke koje mogu značajno negativno utjecati na morske životinje. Jadransko more, kao poluzatvoren bazen okružen pomorskim zemljama i sve razvijenijim pomorskim prometom, pod izrazitim je utjecajem prostorno i vremenski različito raspoređenih izvora buke.
Proizvedena buka može biti različitog intenziteta i trajanja, a njen utjecaj ovisi o niz geografskih i okolišnih parametara kao i sposobnosti životinja za odgovor. S obzirom na izvor, buka može biti prirodna ili uzrokovana ljudskom djelatnošću, odnosno antropogena buka. U prirodnu buku ubrajaju se zvukovi koji mogu nastati djelovanjem valova, vjetra, oborina, turbulencije mora, morskih organizama i dr. Antropogena buka se razlikuje ovisno o njenom trajanju pa stoga može biti impulsna (kratkog trajanja) ili kontinuirana (dugog trajanja). Među primjere izvora impulsne buke ubrajaju se aktivnosti vezane za industrijska postrojenja (npr. za eksploataciju prirodnog plina) i zračne puške koje se koriste za 2D i 3D seizmička istraživanja, dok kontinuirana buka nastaje prilikom izrade bušotina bušaćim postrojenjima, pomorskim prometom, korištenjem sonara i dr.
Problem podvodne buke prepoznat je u okviru Okvirne direktive o morskoj strategiji (ODMS) koja od zemalja članica EU zahtjeva praćenje stanja očuvanosti morskog okoliša putem 11 pokazatelja. Pokazatelj 11 odnosi se na unos energije u morski okoliš, odnosno na podvodnu buku čija razina bi trebala biti na razini koja nema negativan utjecaj na morski okoliš.
Ovdje navodimo neke od dosadašnjih spoznaja vezanih uz negativni utjecaj antropogene buke na morsku bioraznolikost:
Utjecaj antropogene buke na kitove
- fizičke ozljede (uključuje oštećenja tkiva, oštećenja ušiju, trajni ili privremeni pomak u pragu osjetljivosti sluha) - mogu biti više ili manje ozbiljne i uzrokovati izravnu ili odgođenu smrtnost;
- utjecaj na percepciju (maskiranje zvuka koji proizvode životinje ili zvuka kojeg bi trebale čuti) - smanjuje se sposobnost otkrivanja zvuka koji proizvode druge životinje, a koja je izuzetno važna za komunikaciju morskih sisavaca;
- utjecaj na ponašanje (poremećaj normalnog ponašanja – izbjegavanje nekih područja, promjene u obrascu zarona i slično) - promjene u normalnom ponašanju ili smanjena sposobnost životinja da se razmnožavaju i prežive može utjecati na vjerojatnost opstanka populacije;
- kronični utjecaj (stres koji dovodi do smanjene vjerojatnosti opstanka i do razvoja bolesti);
- kumulativni i neizravni utjecaj (kao što je smanjena dostupnost plijena).
Utjecaj antropogene buke na morske kornjače
- smrt i ozljede (ozljede koje uzrokuju smrt životinje i različite ozljede koje mogu biti više ili manje ozbiljne) - mogu biti više ili manje ozbiljne i uzrokovati izravnu ili odgođenu smrtnost (uslijed promjena u ponašanju ili smanjenog općeg zdravlja);
- utjecaj na sluh (trajni ili prolazni gubitak sluha te kao maskiranje zvuka) - nema istraživanja utjecaja na sluh ili gubitka sluha kod morskih kornjača te su nepoznati detalji o pragu osjetljivosti kod morskih kornjača;
- utjecaj na ponašanje (sposobnost životinje da raste, preživi i razmnožava se);
- utjecaj na opće zdravlje i preživljavanje jedinki na razini populacije (buka može djelovati kao stresor i može promijeniti normalno ponašanje i aktivnost rezidentnih populacija te utjecati na koordinaciju i orijentaciju životinja, migracijske obrasce, učinkovitost kretanja u vodi, brzinu i smjer kretanja, intervale zarona i ponašanje, opažanje predatora i hranjenje što uključuje i veličinu područja u kojem se životinja hrani, vrijeme koje provodi u toj aktivnosti, putanju koju prati i općenito uspješnost pronalaska hrane).
Utjecaj antropogene buke na ribe
- utjecaj na ponašanje (smanjenje grupne kohezije, izbjegavanje važnih staništa, manji broj potomaka, veće stope smrtnosti);
- utjecaj na fiziologiju (slaba stopa rasta, smanjenje imuniteta, niska stopa reproduktivnosti);
- utjecaj na anatomiju (abnormalan razvoj ili malformacije, gubitak sluha, nemogućnost regulacije plovnosti, oštećenje vitalnih organa – u konačnici može dovesti do nasukavanja jedinki, njihove dezorijentacije i smrti);
- utjecaj na opće zdravlje i preživljavanje jedinki na razini populacije (ugrožava brojnost populacije te uzrokuje slabu povezanost među populacijama; larve istraživanih vrsta riba teže naseljavaju određeno područje i duže vremena borave plivajući – pate od veće predacije, a takvo opterećenje zahtjeva i veći utrošak energije).
Utjecaj antropogene buke na različite skupine beskralježnjaka
- utjecaj na ravnotežu kod nekih vrsta glavonožaca (lignje, sipe i hobotnice) uslijed izlaganja niskim frekvencijama zvuka zbog kojeg dolazi do oštećenja stanica statocista i živčanih stanica;
- fizičke ozlijede – zabilježena su oštećenja unutarnjih mišićnih vlakana i raskomadan probavni trakt kod nasukanih jedinki lignji nakon uporabe zračnih topova;
- istraživanja su pokazala da uporaba zračnih topova ima letalni učinak na zooplankton mikroskopskih dimenzija, pogotovo njegove nezrele stadije - kod nekih zooplanktonskih vrsta zabilježena stopa mortaliteta iznosila je 95 %;
- buka može djelovati kao stresor i uzrokovati povećanu stopu metabolizma i potrošnju kisika kod nekih rakova, a kod nekih je stres uzrokovao smanjeni rast, potrošnju hrane, nižu stopu reproduktivnosti, manje jajašaca i povećanu smrtnost zbog bolesti i pojačanog kanibalizma.
- Povezani članci
- Slike/galerija
- Dokumenti